Evo nekoliko važnih savjeta za uspješnu proizvodnju rasada paradajza

Paradajz je jedna od najzastupljenijih povrtlarskih kultura kod nas. Jednogodišnja, toploljubiva biljna vrsta sa korijenovim sistemom jake usisne moći gaji se kako na otvorenom polju, tako i u zaštićenom prostoru za ranu, ali i kasnu proizvodnju.

Savjetodavac za ratarstvo i povrtlarstvo Boban Stanković ističe da je za proizvodnju zdravog rasada paradajza neophodno obezbijediti kvalitetno sjeme, odgovarajuću supstratnu smjesu, optimalne uslove klijanja i rasta kao i pravilnu njegu biljaka.

Koristiti zdravo, svježe i kvalitetno sjeme

"Priprema supstrata je jedan od važnijih segmenata kada je u pitanju pravilan rast i razvoj rasada, a on treba da bude rastresit, lagan i bogat humusom", ističe Stanković i dodaje da prije sjetve supstrat treba dezinfikovati kako bi se spriječila pojava bolesti.

Sjetva paradajza za ranu proizvodnju obavlja se krajem februara ili početkom marta u kontejnerima na dubini od 0,5 cm, a nakon sjetve sjeme treba lagano prekriti supstratom i zaliti mlakom vodom. Važno je napomenuti da se prilikom sjetve koristi svježe, zdravo i kvalitetno sjeme.

Prema riječima ovog savjetodavca neophodno je biljkama obezbijediti uslove za klijanje i nicanje, a to znači da supstrat treba biti vlažan, ali ne previše natopljen, dok se optimalna temperatura za klijanje kreće u rasponu od 22 do 25 stepeni Celzijusa. Niže temperature mogu usporiti ili čak spriječiti klijanje, dok više temperature mogu dovesti do pretjeranog izduživanja rasada. Svjetlost nije neophodna, sve do momenta nicanja kada biljka ima povećane potrebe, u suprotnom može doći do slabog razvoja.

Ne zaboraviti na kaljenje rasada

"U momentu kada paradajz formira prva dva ista, rasađuje se u veće kontejnere i tretira rastvorom huminskih kiselina. Tada je neophodno održavati dnevnu temperaturu od 18 do 22 stepena, dok noćna temperatura treba biti 14 do 16", napominje on.

Pored toga treba obezbediti i 12 do 14 sati dnevne svjetlosti, pa čak i dodatno osvjetljenje ako je potrebno.

Također, preporučuje se primjena tečnih đubriva koja su bogata fosforom i kalijumom, ali je isto tako važna i preventivna zaštita biljaka od gljivičnih oboljenja. Međutim, pretjerano zalivanje može dovesti do truljenja korijena što pospješuje pojavu bolesti. Iz tog razloga je neophodno redovno pratiti stanje rasada i preduzeti odgovarajuće mjere zaštite.

Ne treba, poručuje, zaboraviti ni kaljenje rasada kako bi se biljke što bolje prilagodile uslovima spoljašnje sredine.

"Sedam do deset dana prije sadnje na stalno mjesto, rasad treba postepeno iznositi napolje. Najprije početi sa nekoliko sati dnevno na temperaturama iznad 10 stepeni, postepeno povećavajući vrijeme boravka napolju", objašnjava naš sagovornik.

Suzbiti korove u plasteniku

Kako dalje napominje, rasad paradajza treba rasaditi pravovremeno, kada je dobro razvijen i kada vremenski uslovi to dozvole. Prerano rasađivanje može dovesti do oštećenja rasada, dok prekasno rasađivanje može usporiti razvoj biljaka.

"Uz malo pažnje i truda može se proizvesti zdrav i kvalitetan rasad paradajza koji će vam donijeti obilan rod", zaključuje Stanković.

"Sa ciljem kontrole virusnih oboljenja preporučuje se suzbijanje korova u i oko plastenika u kome se proizvodi rasad, jer su korovi najznačajniji izvor zaraza u tekućoj vegetaciji kao i postavljanje insekatskih mreža na ulazne otvore plastenika u cilju sprječavanja ulaska vaši i tripsa koji su prenosioci virusa", kažu iz PSS-a.

Također se savjetuje postavljanje žutih ljepljivih traka za pravovremeno utvrđivanje tripsa i uši, a ukoliko se registruje njihovo prisustvo, treba primijeniti neke od registrovanih insekticida. Uši treba tražiti na naličju lista, dok se prisustvo tripsa najlakše može utvrditi otresanjem biljaka na bijelu podlogu. Biljke sa simptomima viroze treba ukloniti i uništiti van mjesta proizvodnje.