Pred nama je još jedna godina temperaturnih oscilacija, dugotrajnih suša ili pak obilnih padavina. Ovo su samo neki od razloga za pojavu vršne truleži
Jedan od čestih problema koji se javljaju na plodovitom povrću kao što su paradajz ili paprika je pojava vršne truleži.
Početni simptom je kada se na vrhu ploda, gdje je bio cvijet pojavljuje mala, vodenasta mrlja koja je kod paprike obično svjetlo zelene, a kod paradajza žutozelene boje. Vremenom postaje tamnija, tamnosmeđe ili čak crne boje te suha, a kod paradajza plod može izgledati kao spaljen zbog čega se može zamijeniti s ožegotinama od sunca. Oštećeno područje postaje udubljeno i kožasto na dodir.
Kako trulež napreduje, zahvaćeno područje raste i zauzima značajan dio ploda zbog čega je on neupotrebljiv.
Riječ je o fiziološkom poremećaju, što znači da se ne radi o virusnoj ili bakterijskoj bolesti koja može zaraziti druge biljke.
Evo 8 razloga zašto dolazi do vršne truleži na plodovitom povrću.
Najčešći razlog za ovu pojavu je nedostatak kalcija u tlu. Ovaj mineral daje strukturu staničnih stijenki i membrana, plodu daje čvrstoću i stabilnost. Pomoću njega se regulira prodiranje i transport vode i hranjivih tvari unutar biljke. Potreban je i za pravilno funkcioniranje mnogih enzima. Za rast i razvoj plodovitog povrća kalcij mora biti pristupačan u zoni korijena. Najbolje je prije same sadnje obaviti analizu tla te u slučaju nedostatka, dodati ga prilikom pripreme zemljišta za sadnju. Prihrana se može obavljati tokom sezone, gnojivima koja su bogata ovim mineralom.
Ponekada je u tlu dovoljno kalcija, ali ako biljkama nedostaje vlage, one neće moći apsorbirati taj element. Također, može se dogoditi da je vlažnost prekomjerna, što također može uzrokovati vršnu trulež. Stoga kod ovih vrsta povrća treba održavati vlagu optimalnom što je dosta teško s obzirom na vremenske neprilike i ovoga ljeta.
Temperature do 40°C već smo osjetili u junu, a ljeto je tek počelo. Kada one potraju više dana, tada je gotovo nemoguće boriti se s vršnom truleži, pogotovo ne na otvorenom polju. Manji, hobi proizvođači mogu zasjeniti svoje povrće, orošavati ga, a također ne treba skidati sve zaperke, odnosno bolje je ostaviti više lisne mase koja štiti plodove.
U tlima sa smanjenom pH vrijednosti, odnosno kiselim tlima, kalcij nije dostupan. U tom je slučaju potrebna kalcifikacija, ali prije toga svakako analiza tla.
U slučaju da za navodnjavanje usjeva proizvođači koriste podzemnu vodu iz bušotina (bunara), može se dogoditi da one imaju visoku električnu vodljivost (EC). Kada se u takvu vodu dodaju vodotopiva gnojiva, ona postaje prezasićena, kao i tlo koje se njome navodnjava te dolazi do vršne truleži. Posebna pogreška i dodatan problem je kada uzgajivač primijeti vršnu trulež te doda kalcij u tlo bez prethodne analize. Zato kod ovakvih sustava navodnjavanja također napravite analizu vode.
Voda iz bušotina koja se najčešće koristi za navodnjavanje je vrlo hladna, a zalijevanje njome predstavlja stres za sve biljke, ne samo plodovito povrće. Zato se preporuča zalijevanje u ranim jutarnjim satima, dok je zemlja hladnija pa je i manji šok prilikom zalijevanja. Ako zalijevate navečer, tada miješajte hladnu i vodu ugrijanu na suncu.
Prekomjerno navodnjavanje prilikom sadnje presadnica može dovesti do gušenja korijena u velikoj količini vode. Ako i preživi, takav korijen ostaje slabije razvijen te kao takav nije u mogućnosti snabdjeti biljku svim potrebnim elementima iz tla. Do oštećenja može doći tokom obrade tla, okopavanjem i sl., što opet dovodi do slabije opskrbe i dodatnih problema.
Jedan od razloga može biti i neizbalansirana israhana biljaka. Zato gnojiva treba dodavati ovisno o analizi tla, kako bi se biljkama dalo ono čega u tlu nedostaje i u odnosu od faze razvoja.
Tagovi
Autorica