Dva načina naklijavanja krtola krompira

Krompir (Solanum tuberosum L.) ima vrlo važnu ulogu u ljudskoj ishrani. Značaj ovog povrća u ishrani daje kalorična vrijednost i visoka svarljivost visokovrijednih bjelančevina. Krtole sadrže oko 25 posto suhe materije, od čega 14 - 22 posto skroba, 1,4 do 3 posto bjelančevina, oko jedan posto celuloze, 0,2 - 0,3 posto masti i 0,8 do jedan posto mineralnih materija. Krompir je bogat vitaminom C i vitaminima grupe B (B1, B2, B3), zatim karotinoidima i vitaminima PP i K.

Evropska kuhinja poznaje više od 200 jela od krompira. Krtole služe kao sirovina u industrijskoj preradi. Krompirove pločice pržene na ulju ili masti predstavljaju "čips". Prerađuje se i u alkohol (špiritus).

Stiže rani egipatski krompir - ko ga najviše uvozi?

Ovo povrće je dobra stočna hrana. Za krmu se koriste krtole u svježem i kuhanom vidu, a takođe i silirana cima (stablo - nadzemna biomasa krompira). Mogu da se koriste i osušene krtole, koje se lakše skladište i čuvaju preko zime. Proizvodi prerade, kao što su otpadna voda i patoka, koje sadrže dosta suhe materije mogu se preraditi u veoma cijenjenu stočnu hranu bogatu bjelančevinama, naročito za goveda i druge vrste domaćih životinja. U dnevnom obroku može se davati do 25 kg kuhanog.

Pozelenjele i proklijale krtole su nepogodne i štetne za ishranu ljudi i životinja bez prethodne obrade pažljivim prokuhavanjem. Zbog intenzivne agrotehnike, veoma je cijenjen kao odličan predusjev.

Naklijavanje krtola 

Postoje dva načina naklijavanja krtola.

Prvi način: Naklijavanjem (jarovizacijom) se smanjuje vegetacioni period 15 - 20 dana i povećava prinos za oko 50 posto. Naklijavanje je 35 - 45 dana prije sjetve u prostorijama na temperaturi 12 - 15^oC i uz prisustvo difuzne svjetlosti. Za sprječavanje isušivanja krtola u prostoriju unosimo sud sa vodom ili vlažne džakove kako bi održali vlažnost vazduha 80 - 85 posto. Krtole (mase 40-60 g) su u sandučićima do dva reda, a sanduci su jedan iznad drugog.

Sanduke povremeno rotirati (premještati) kako bi sve dobile približno isto svjetlosti, a prostoriju povremeno provjetravati zbog povećane koncentracije ugljen-dioksida. Obično poslije 15 dana od stavljanja na naklijavanje, kada su klice dužine dva do tri milimetra, započinje sljedeća etapa gdje se krtole izlažu jačem osvjetljavanju radi stvaranja kratkih (dva do tri centimetra) i debelih klica, zelenih i čvrstih.

Drugi način: Izvodi se u prostorijama sa regulacijom toplote, svjetlosti i vlažnosti vazduha. Prvo se krtole dezinfikuju i slože u letvarice u sloju debljine do 20 cm. Tako pripremljene krtole drže se na difuznoj svjetlosti oko 15 dana. Kada iz vršnih okaca izbiju pupoljci krtole se izlažu dnevnoj svjetlosti, temperaturi do 18^oC i relativnoj vlažnosti vazduha do 90 posto.

U takvim uslovima krtole ostaju 10 do 15 dana i za to vrijeme obrazovat će se pupoljci dužine dva do 2,5 centimetra sa vjenčićem u donjem dijelu. Ovaj vjenčić predstavlja začetak adventivnog korijenovog sistema. Naklijale krtole pažljivo saditi da se ne otkinu pupoljci (klice). Stoga je je najbolje da se ručno posade.

Ručna sadnja

Za ručnu sadnju (sjetvu) brazde se otvaraju plugom i poslije polaganja naklijalih krtola na dno ili u donju trećinu dubine brazde ove se nagrću zemljom motikama ili drljačom poprijeko na redove sadnje. Brazde mogu da se otvaraju i motikom uz prethodno obilježavanje markerom redova sjetve (sadnje).

Kod krtola koje nisu naklijavane, duge blijede klice zalomiti do kraja.

Do mjesta sjetve (sadnje) naklijale krtole nositi u sanducima da se ne bi očenile klice.

Sjetva naklijalih krtola. Razmak sjetve je 60 x 25, odnosno 60 x 30 cm, dok je najčešći međuredni razmak za mašinsku sadnju 70 - 80 cm. Udaljenost krtola u redu zavisi od veličine krtola (prečnika 3-5,5 cm), dužine vegetacije i raspoložive mehanizacije. Dubina sjetve je šest do osam centimetara.

Od metoda sjetve koristi se sjetva "pod motiku", u kućice, u prethodno otvorene brazde plugom ili ručno (krtole se polažu u donju trećinu brazde) i sjetva poluautomatskim ili automatskim sadilicama ili specijalnim sadilicama za naklijale krtole.

Vrijeme sjetve je onda kada se zemljišni sloj na dubini 10 cm zagrije za osam do 10^oC. U ravničarskim terenima sjetva je najčešće početkom aprila, a u brdsko-planinskim predjelima od polovine aprila do polovine maja.