Zahriovićima je plastenička proizvodnja osnovno zanimanje, a ujedno su i primjer da se trud i ulaganje u zemlju isplati. Pod plastenicima su četiri dunuma
Više od 20 godina porodica Zahriović u Gornjim Moranjcima nadomak Srebrenika bavi se plasteničkom proizvodnjom povrća. Nedostatak robe na tržištu 2.000. godine, kada su još radili kao nakupci, "natjerao" ih je da sami počnu proizvoditi.
Danas im je to osnovno zanimanje, a ujedno su i primjer da se trud i ulaganje u zemlju isplati. Pod plastenicima je sada 4.000 m2 površine, paradajz i povrće trenutno zauzimaju tri dunuma, a jagode jedan. Rade sezonski, pa cijelu godinu ima posla.
"Bavimo se i proizvodnjom rasada, sadnice pripremamo u januaru i februaru, rasad za povrće, proizvedemo za prodaju i nešto za sebe. U jesen, odnosno već za jedno mjesec dana ćemo krenuti rasad salate samo za svoje potrebe, jer nema zainteresiranih kupaca", kaže domaćin Admir za Agroklub.
S plasmanom povrća nema problema. Dio ide na pijacu i u piljaru, a ostatak na tržnicu Arizona gdje se prodaje na veliko. Prinosi su ove godine, kaže, dobri kao i cijena, ali su i ulaganja bila veća. Sve do sada što su proizveli i prodali su, bez muke.
"Trenutno je nedostatak je povrća, nema ga pa je cijena jako skočila. Na Arizoni je cijena paradajza roze na veliko tri marke, a krastavac od 0,80 do 1 KM. Dobra je potražnja, valjda zbog manjka i na svjetskom tržištu", dodaje ovaj proizvođač.
Iako su cijene skočile, zarada je ista jer i inputi bili skuplji. Zahirovići za plastenike koriste stajnjak, a i on je skuplji, kao i prijevoz i utovar, pa je generalna ocjena da su njihova ulaganja veća za 40 posto u odnosu na prošlu godinu.
"U startu sam nešto malo koristio mineralno đubrivo po 25 kg na 400 m2, NPK 7-20-30. Non-stop se ora prihranjivati, a vreća Poly-Feed gnojiva od 25 kg lani je bila 105 KM, a sad je 155 KM", precizira.
Uprkos poskupljenjima ovaj proizvođač, kaže, isplati se raditi na zemlji. Pamti da na početku nije bilo poticaja, pa su opstajali. Sada je lakše, ali smatra da bi podrške trebalo uskladiti u svim kantonima. Teško je, priča nam, naći i radnu snagu, jer ko hoće raditi već je otišao, našao posao negdje za stalno, a sezonaca je malo.
"Kod nas u selu njive su puste, sve je napušteno, narod ode u inostranstvo, nije podržana dovoljno poljoprivreda, odnosno podrška nije usklađeno. Da su poticaji svugdje kao u Brčko distriktu više bi se ljudi bavilo ovim poslom, i omladina ne bi išla u inostranstvo, ali ko zna šta ova naša politika misli", kaže Admir.
Mlada Ana Zeko ima velike planove - sama proizvodi šampinjone
No, on se ne predaje. Ove godine planira proširiti proizvodnju za još jedan dunum jagode. Priprema parcelu, a kupio je i rasad za sortu Asia u Čeliću. Iako već uzgaja Allegro, odlučio se za drugu sortu jer prispijeva ranije.
Ulagati se kaže mora stalno, jer drugačije nema opstanka. Sve se, prije ili kasnije isplati. Jedan od primjera na ovom gazdinstvu je navodnjavanje. Još prije 10 godina odlučili su riješiti ovaj problem kada su izbušili bunar i na 65 metara dubine našli vodu, a crpe je i iz još četiri plića bunara.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Danijela Plavšić
prije 2 godine
Radila sam kao stručno lice na području Gradačca i Srebrenika izuzetno vrijedni ljudi. Kretali su od nule i vrijedno učili i radili.