Znatan pad cijena gnojiva na svjetskom tržištu

Na svjetskom tržištu gnojiva posljednjih sedmica bilježi se snažan pritisak na cijene uree, jednog od ključnih azotnih gnojiva. Dok su cijene u Evropi još uvijek relativno stabilne, međunarodni trendovi pokazuju jasan silazni smjer, objavio je Agrarheute.

Kažu, glavni uzrok aktualnog pada cijena jest druga ovogodišnja indijska javna nabava uree. Rezultati tendera doveli su do značajnog smanjenja cijena na svim glavnim izvoznim tržištima. Tako se u egipatskim lukama urea za isporuku u septembru trenutno nudi za 443 američka dolara po toni, čak 40 dolara manje nego krajem avgusta. U lukama Bliskog istoka cijena je pala na 430 dolara, odnosno 50 dolara niže nego prije dvije sedmice.

Ovaj pad već sada privlači pozornost trgovaca i analitičara jer bi mogao izvršiti dodatni pritisak na evropske uvozne cijene u narednim sedmicama.

U Evropi cijene za sada stabilne

Uprkos globalnim kretanjima, cijene gnojiva u Evropi ostaju prilično stabilne. Urea na njemačkim uvoznim lukama stoji 540 eura po toni, isto kao prije mjesec dana, ali ipak 15 eura više nego sredinom kolovoza, kada je cijena nakratko pala na 525 eura.

Slična se situacija bilježi i kod drugih gnojiva. Kalcijum-amonijum nitrat (KAN) košta 357 €/t, što je oko 10 eura manje nego prije četiri sedmice, ali 15 eura više nego sredinom avgusta. AHL (tekuće azotno gnojivo) je 356 €/t, pet eura više nego krajem avgusta. Kornkali (kalijevo gnojivo) 330 €/t, što je 15 eura više nego sredinom kolovoza. Amonijev nitrat 27 % u Francuskoj je 364 €/t, bez promjena u odnosu na avgust.

Drugim riječima, cijene se kreću unutar uskog raspona, a veće korekcije zasad izostaju.

Rusija preplavila EU gnojivom, Brisel uvodi dodatne carine

Evropski proizvođači gnojiva imaju koristi od činjenice da su cijene plina pale na najniže nivoe u posljednjih godinu dana. Time su proizvodni troškovi znatno smanjeni, što bi u normalnim okolnostima moglo dovesti do pada cijena gnojiva.

No, situacija je, upozoravaju analitičari, složenija. Evropski proizvođači raspolažu ograničenim zalihama, a uvoz ruskih gnojiva i dalje je podložan carinama i ograničenjima. To znači da ponuda na tržištu ostaje tanka, pa se formira svojevrsna ravnoteža, krhka i podložna naglim promjenama.

Glavni faktor niske cijene žitarica

Najveći problem za evropske poljoprivrednike trenutno nisu same cijene gnojiva, već niske cijene žitarica. Na Euronext berzi pšenica za isporuku u decembru 2025. iznosi tek 190 eura po toni, što je ispod proizvodnih troškova većine farmi.

Takav nepovoljan odnos između cijena gnojiva i žitarica obeshrabruje ih da kupuju ili unaprijed naručuju gnojivo. Potražnja je, stoga, iznimno slaba. To objašnjava zašto cijene gnojiva u Evropi nisu značajno pale, uprkos nižim globalnim cijenama i jeftinijem plinu.

Tržišni analitičari procjenjuju da će se nastavak globalnog pada cijena uree prije ili kasnije preliti i na evropsko tržište. Ključno će biti kako će se razvijati cijene žitarica, jer one u velikoj mjeri diktiraju spremnost poljoprivrednika na ulaganja u gnojiva.

Za sada je izvjesno tek jedno, tržište gnojiva nalazi se u nestabilnoj ravnoteži. Svaka nova indijska nabava, promjena cijena plina ili odluka o carinama na uvoz iz Rusije mogla bi taj balans brzo narušiti. A dok globalne cijene uree nastavljaju padati, evropski poljoprivrednici i dalje čekaju pravi trenutak za kupovinu.