Živimo u sojalizmu - klimatskoj i ekološkoj krizi, a kolonijalizam je živ i zdrav

Prema FAO-u, Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, do 2050. svjetska populacija će premašiti 9 milijardi. Potražnja za hranom povećat će se za 60%. Može li svijet održati ovakav prehrambeni sistem?

Kako rastuća potražnja za mesom u Kini utječe na amazonsku prašumu? I zašto se brazilski farmeri privlače u Mozambik da ondje uzgajaju soju? Samo su neka od pitanja koje postavlja film "Soyalism" (2018) autora Enrica Parentija i Stefana Libertija.

O Brazilu, Amazoni, svinjama i tofu-u

Kada je FAO osnovan 1945. u Rimu, nakon kataklizme II. Svjetskog rata, za cilja je imao poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i prehrane u svijetu. Sedamdeset godina kasnije još uvijek se bore protiv gladi i neishranjenosti, ali i podupiru održivu poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo.

Soja je jedna od najvažnijih svjetskih poljoprivrednih kultura, ključna sirovina u prehrambenoj industriji, čija se ukupna globalna proizvodnja, prema FAO-u, procjenjuje se na oko 395 miliona tona za sezonu 2024./2025.

Brazil je najveći proizvođač na svijetu, s udjelom od oko 40 posto i godišnjim volumenom većim od 160 miliona tona.

Razumijete kamo ide ovaj tekst?

Prema Amazoni i krčenju šuma. Koliko puta ste od početka školovanja, do današnjih godina, čuli da je Amazona pluća planete? Koliko ste puta gledali Davida Attenborougha kako vapi da prestanemo s tom nečasnom rabotom. Za 2023. godinu, brazilska svemirska agencija INPE izvjestila je oko 5.153 kvadratnih kilometara deforestacije, odnosno nešto manje od 515.300 hektara

Gotovo 98% farmi koje su blokirane brazilskim "Moratorijem na soju", korporativnim sporazumom kojim se nastoji zaštititi amazonska prašuma, ilegalno je krčilo zemljište u saveznoj državi Mato Grosso, prema studiji koju je naručio lobi za uljarice Abiove, koji nadgleda sporazum, nedavno je objavio Reuters.

Prema toj studiji samo 50 od 2.168 farmi koje su bile blokirane moratorijem u Mato Grossu, najvećem brazilskom proizvođaču soje, imalo odobrenje vlade za krčenje parcela na kojima sada uzgajaju tu uljaricu. Još 440 farmi iskrčilo je više zemljišta nego što im je bilo odobreno krčiti, pokazali su podaci o moratoriju za Mato Grosso.

A osim što je stočna hrana, soja čini 15-25 % ukupnog unosa proteina u veganskoj prehrani.

Rediteljski dvojac odlučio je prikazati globalni utjecaj njene intenzivne proizvodnje. Od plantaža u Amazoni do suvremenih klaonica, prikazuju kako je ova poljoprivredna kultura postala nezaobilazan dio globalne prehrane.

FIlm također pokazuje vertikalnu integraciju velikih korporacija koje kontroliraju uzgoj, preradu i distribuciju mesa, ali i sam lanac proizvodnje. Dokumentarac ilustrira kako masovne monokulture soje ubrzano razaraju Amazonski prašumu: u razdoblju između 2004. i 2006. gotovo 30 % ekspanzije sojinih plantaža dolazi na račun Amazonske šume, stoji u Greenpeaceovom izvještaju.

Promjena prehrambenih navika

Film prikazuje kako lokalne zajednice gube pred velikim korporacijama: u Santarému u Brazilu, mali uzgajivači odustaju zbog najezde insekata s tretiranih sojinih polja, dok im se u Mozambiku zemlja oduzima bez suglasnosti i bez ispunjenih obećanja.

Potresan Dominion, film koji razotkriva sustavnu eksploataciju životinja

Od 1970-ih, pet velikih multinacionalnih kompanija kontrolira sve faze proizvodnje i distribucije soje, centralizujući tržište i marginalizujući manje proizvođače. Dokumentarac se ne zaustavlja samo na dijagnozi problema, nego kroz intervjue s aktivistima, naučnicima i poljoprivrednicima, nudi poziv na promjenu prehrambenih navika.

Sažet u jednu rečenicu, "Soyalism" bi opisao sljedećim riječima: Živimo u klimatskoj i ekološkoj krizi, a kolonijalizam je živ i zdrav, održavan bespotrebnom željom za konzumacijom mesa. U ovom slučaju.