Pretraga tekstova
Čak i prije pojave kršćanstva, jaje je bilo simbol proljeća, proslave novog rođenja i buđenja nakon zime.
Jaja i zečevi simboli su Uskrsa/Vaskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana koji katolički i pravoslavci vjernici slave u nedjelju. No, kako je došlo do toga da ih se veže uz Uskrs/Vaskrs?
Čak i prije pojave kršćanstva, jaje je bilo simbol proljeća, proslave novog rođenja i buđenja nakon zime. Stoga su stanovnici Mezopotamije - antičke kršćanske zajednice koja je živjela na području današnjeg Iraka, Sirije i Kuvajta, bojili jaja u crveno, simbolizirajući krv Kristovu, piše britanski mirror.
Jaja bi potom razbijali, ostavljajući ljuske kao simbol prazne grobnice nakon Isusova uskrsnuća. Običaj se zadržao do danas u obliku ukrašavanja - zamatanja jaja, predstavljajući (dok ih odmotavamo) kotrljanje stijene s Isusove grobnice. Tijekom stoljeća, usksrna jaja postajala su sve ukrašenija, a zasigurno najpoznatija su jaja ruskog zlatara Petera Carla Fabergea, koji je stvorio neprocjenjiva Fabergeova jaja, darove za careve Aleksandra III i Nikolasa II.
Relativno nov fenomen su čokoladna jaja, čije podrijetlo datira iz Francuske i Njemačke u 19. stoljeću. Dakako, čim je proizvodnja čokolade postala sofisticiranija, Uskrs je, baš kao i Božić, postajao komercijalan.
Top 5 činjenica o Uskrsu:
Za čokoladnog zeca "krivi" su Nijemci. Izvorno, uskrsni zec koji donosi čokoladu dobroj djeci, prvi se put 1682. godine spominje u njemačkoj literaturi.
Foto: Bigstockphoto/Kzenon
Tagovi
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 2 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano