Zašto Novak Đoković jede hurme? Evo 15 zanimljivosti o voću iz antičkih vremena

Iako je tačno podrijetlo hurmi nepoznato, zna se da su se prvi put uzgajale u Plodnom polumjesecu između Egipta i Mezopotamije još 4000. prije nove ere, dakle prije 6.000 godina, u davnim antičkim vremenima.

Novak Đoković i hurme

Za njihovu je popularnost danas najzaslužniji Novak Đoković, jedan od najboljih tenisera svijeta, a koji je trenutno prvi na ATP ljestvici.

Ovaj već veteran bijelog sporta ističe kako dio uspjeha duguje prehrani. U pauzama za vrijeme mečeva on jede hurme, banane i pije tek vodu.

One mu daju energiju koja se polako otpušta zbog čega lakše izdrži mečeve koji se itekako znaju odužiti.

Evo 15 zanimljivosti o hurmama

1. Bogate su ugljikohidratima, a ovisno o sorti sadrže 44 do 80 posto prirodnih šećera. Pritom imaju nizak glikemijski indeks što znači da ih tijelo polako apsorbira održavajući dobar nivo energije tokom dana, za razliku od običnih, jednostavnih ugljikohidrata kod čije konzumacije se ona naglo diže, ali jednako tako i naglo pada.
2. Porcija od 100 grama hurmi bez košpca sadrži 4 grama ili 15 posto dnevne vrijednosti dijetalnih vlakana, 10 posto dnevne potrebe za željezom i 4 posto za kalcijem. Kao izvor netopivih vlakana, pokazalo se da njihova konzumacija povećava učestalost pražnjenja crijeva.
3. Sadrže minerale selen, mangan, bakar i magnezij zbog čega doprinose zdravlju kostiju. Tu su i vitamini C i D.
4. Nazivaju ih i hranom za mozak jer imaju i značajnu količinu fosfora. Također, visok sadržaj kalija i nizak sadržaj natrija u njima pogodan je za osobe s hipertenzijom.
5. Na tržištu se mogu naći suhe s košpicom, bez košpice, u rinfuzi, ali i svježe koje je potrebno čuvati u frižideru.
6. Suhe na 100 grama imaju 280 kalorija, no vrlo su zasitne. Svježe imaju upola manje kalorija, 180.
7. Rok trajanja suhih je šest mjeseci ako se čuvaju na hladnom i suhom mjestu u hermetički zatvorenoj posudi i godinu dana ako se drže u hladnjaku.
8. Neizostavan su sastojak istočnjačke kuhinje gdje se koriste za pripremu raznih kolača i drugih slastica. Sve su popularnije i na zapadu, posebno u veganskoj i raw prehrani gdje su važan sastojak slatkih namaza, biskvita, energetskih pločica izrađenih od sirovih namirnica.
9. Egipat, Iran, Alžir i Saudijska Arabija su najveći proizvođači ovog voća koje raste u vrućoj, sušnoj klimi, a čak podnosi i slanu vodu.
10. Njeno stablo, tačnije rečeno, palma te plodovi imaju mnoge namjene - od hrane, kozmetičke industrije do građevinskog materijala zbog čega je na Bliskom Istoku poznata kao 'drvo života' te je nacionalni simbol Saudijske Arabije.
11. U Omanu kad se rodi sin, posade mu hurmu. Stablo raste zajedno s njim i garantuje mu da njegova porodica nikada neće patiti od gladi.
12. Sjemenke palme mogu biti u stanju mirovanja desetljećima dok se ne stvore odgovarajući uvjeti svjetla i vode. Ako je u našim uvjetima posadite u posudu, dobit ćete zanimljivu sobnu palmu.
13. Postoji više od 200 vrsta. Velikog ploda i najteža za uzgoj je Majdool, a samim time i jedna od najskupljih na tržištu.
14. Koliko su bile važne u stara vremena pokazuje to da se spominju i u svetim knjigama. U Bibliji nekoliko puta, a još češće u Kur’anu.
15. Poznata je i pod nazivima datulja, datula, urma.