Zadruge usmjeriti u proizvođačke organizacije!

"Postojeće zadruge mogu se u kratkom roku uskladiti s kriterijima pravilnika o priznavanju proizvođačkih organizacija i na taj način ubrzati ukupan proces koji uvjetuje Europska unija radi korištenja fondova, potrebno je samo malo političke volje kroz suradnju resornih ministarstava, poljoprivrede i poduzetništva", smatra ravnateljica Centra za zadružno poduzetništvo Ilda Stanojević za poslovni.hr.

Hrvatska danas ima 1.200 zadruga s oko 20 tisuća zadrugara i 2.500 profesionalnih djelatnika, uz prosječan ukupni godišnji prihod oko 1,5 milijardu kuna. Dok se nove proizvođačke organizacije osnivaju puževim korakom (tek tri), više od 50% zadruga ima minimalan broj od samo sedam zadrugara, a njih 60% nema zaposlenih.

Zadruge oblikovati po mjeri EU radi privlačenja novca!

Prije desetak godina zabilježena je prava eksplozija novoosnovanih zadruga, no mnoge od njih su u međuvremenu ugašene. Zadrugarstvo u RH ima dugu tradiciju, Kuna s Pelješca osnovana je još 1902. i danas uspješna, baš kao i Marina nadomak Trogira, čiji početak seže u 1908., a uz bok su im zadruge Putniković te one s Brača i Visa, a od ribarskih izdvaja Omega 3 iz Kali i Lanternu iz Pule.

Zadruge se mogu preregistrirati u proizvođačke organizacije

"Zadruge su iznimno važne razgovara li se, ne samo o poticanju i okrupnjavanju proizvodnje, edukaciji koja za rezultat ima okretanje zadrugara proizvodima veće dodane vrijednosti, nego i zbog zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima", ističe Stanojević te kao primjer izdvaja zadrugu Marina. Iako je zakonska obveza godišnje izdvojiti 20% dobiti za razvojne projekte, Marina za tu namjenu izdvaja čak 50%.

Polovicom listopada, najavljuje, u Pazinu je održan širi skup na kojemu su prvi put javno promovirana dva vrlo važna projekta. Jedan je Strategija razvoja zadrugarstva do 2020., a drugi promocija vizualne oznake za Hrvatski zadružni proizvod. "Radna grupa pri Ministarstvu poduzetništva već je iskreirala kostur budućih strateških ciljeva u zadrugarstvu, dok je Centar nositelj zaštite i izrade znaka za Hrvatski zadružni proizvod", objašnjava Stanojević.

Zadrugarstvo poželjan model u poljoprivredi

3% dobiti talijanske zadruge uplaćuju u Fond za razvoj zadrugarstva.

Oba projekta, uvjerena je, revitalizirat će nacionalno zadrugarstvo i vratiti mu značaj. "Zadrugarstvo je poželjan gospodarski model, u poljoprivredi posebno. Nema idealnijeg oblika od zadruge za povezivanje proizvođača kad je riječ o ruralnim prostorima", ocjenjuje ravnateljica Centra i prisjeća se, zlatnog razdoblja zadrugarstva kada je "pola Komiže izgrađeno zadružnim kreditima za koje nisu bile potrebne ni zadužnice, ni kolaterala". Takva opcija štednje i kreditiranja članstva u poljoprivrednim zadrugama neočekivano je ukinuta, a zakon je otvorio prostor štedno- kreditnim zadrugama, što je, danas je to potpuno razvidno, urodilo brojnim negativnim posljedicama.

Negativne posljedice štedno-kreditnih zadruga

Zakonodavac mora liberalnije pristupiti problematici zadrugarstva, država kroz određenu logistiku treba dati kvalitetniju potporu. Kroz blažu poreznu politiku i/ili slične mjere. Talijanski model zadrugarstva može biti dobra ilustracija, primjerice, njihov Fond za razvoj zadrugarstva u koji sve zadruge uplaćuju 3% od dobiti i na taj iznos ne plaćaju državi porez.

Prikupljenim sredstvima uzajamno se financiraju novi dobri projekti zadruga koje nemaju dovoljno vlastita kapitala. Zašto zakonodavac ne bi, ističe, poticao i dadilje, osobe koje nude usluge instrukcija školarcima ili čišćenje poslovnih i stambenih prostora i slične na udruživanje u zadruge.