Za klimatske izazove u poljoprivredi postoje mjere adaptacije - koje?

Poljoprivreda se trenutno suočava sa širokim spektrom izazova kao što su već klimatske promjene, stagnacija prinosa usjeva, smanjenje obradivog zemljišta uslijed njegove degradacije, niska efikasnost hranjivih materija, nedostatak više od jednog hranjivog elementa u zemljištu, rapidno opadanje nivoa organske materije kao i niska dostupnost vode, istaknuo je dr. Ivica Đalović sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo na jubilarnom 60. savjetovanju agronoma i poljoprivrednika Srbije i 6. savetovanju agronoma Srbije i Republike Srpske.

Dodao je kako brojne studije ukazuju na prosječno povećanje temperature vazduha za 1,1 do čak 5,4 stepena do 2100. godine.

Veoma često se suočavamo, kaže, sa sporim porastom površina koje se navodnjavaju, zatim sa nerazvijenim stočarstvom, starosnom strukturom poljoprivrednog stanovništa i slično. Otuda se nameće pitanje koliko su strateški značajne adekvatne mjere adaptacije u cilju ublažavanja negativnih posljedica klimatskih promjena na intenzivnu, savremenu poljoprivrednu proizvodnju.

"Tehnologija gajenja može u određenom stepenu da ublaži negativan efekat klimatskih promjena, ali agrotehničke mjere izvedene kvalitetno i na vrijeme ne mogu u potpunosti eliminisati pomenuti negativan uticaj."

Zaoravanje žetvenih ostataka

Kao najznačajnije mjere adaptacije, dodaje, su očuvanje vlage u zemljištu, unošenje i povećanje sadržaja organske materije, pravovremena obrada zemljišta prilagođena usjevu i regionu, diverzifikacija usjeva i uvođenje plodoreda, uvođenje pokrovnih usjeva, izbalansirana mineralna ishrana, optimalna gustoća biljaka i u novije vrijeme, primjena fitohormona i stimulatora rasta.

"Veoma važnu ulogu u povećanju sadržaja organske materije u zemljištu ima zaoravanje žetvenih ostataka, uvođenje rotacije usjeva, kao i sjetva usjeva sa dobro razvijenim korjenovim sistemom", naglasio je Đalović.

Između ostalog, brojna pitanja odnose se i na sam izbor sistema obrade zemljišta, a sve u cilju očuvanja vlage i pravilnog razvoja korijena, posebno u sušnim godinama. Da li će se primijeniti klasična obrada ili neki od konzervacijskih ili redukovanih sistema zavisi isključivo od stanja vlage u zemljištu.

"Konzervacijski sistemi svakako mogu biti jedan od potencijalnih odgovora na klimatske promjene, međutim jedan od problema redukovane obrade može biti slabija akumulativna sposobnost zemljišta za vodom. Sa druge strane, zbog dugogodišnjeg smanjenja dubine oranja veoma često dolazi do stvaranja plužnog džona čime se dodatno narušavaju vodno-vazdušne osobine zemljišta", kaže on i dodaje da je pri izboru adekvatnih sistema obrade od izuzetnog značaja stanje vlage u zemljištu.

Digitalna poljoprivreda

Sa druge strane, kao inovativni pristup u savremenoj tehnologiji gajenja biljaka, u posljednje vrijeme, u svijetu se sve više primjenjuje digitalna poljoprivreda, pri čemu varijabilno đubrenje kao i varijabilna sjetva imaju važnu ulogu.

"Elektromagnetne sonde nam daju nove informacije o zemljištu i njegovim fizičkim i hemijskim osobinama. Danas koristimo senzore kako bismo pratili vlažnost zemljišta i lista biljke, ali i da bismo odredili količinu najvažnijih biljnih i mineralnih materija. Sateliti i bespilotne letjelice daju nam sveobuhvatni uvid u stanje usjeva."

Zahvaljujući ovom sistemu svaka biljka u skladu sa svojim potrebama dobiva određenu količinu hraniva, čime se štedi značajna količina đubriva, ali i povećava prinos.

Kako na farmi proizvoditi struju: Realna prilika za bh. poljoprivrednike?

Prema riječima ovog stručnjaka za ratarstvo, varijabilno đubrenje je moguće samo ako se spoje moderna mehanizacija, precizna aplikacija kao i moderna laboratorija.

Slična situacija je i kada je u pitanju varijabilna sjetva. U tom slučaju se koriste podaci iz mapiranog zemljišta kako bi se prilagodila određena količina sjemena na datu parcelu na osnovu sadržaja vlage i lakopristupačnog azota.

"Ako je nizak sadržaj vlage, a mineralni azot neravnomerno raspoređen po dubini profila, tada možemo očekivati manje povoljnu godinu i smanjiti gustoću sjetve za 10 do 15 % i obrnuto", kaže Đalović.

Kako zaključuje, stvaranjem novih sorti i hibrida, prilagođavamo se klimatskim promjenama, a osobine koje treba da karakterišu usjeve su: efikasnost korištenja vode i hraniva, tolerantnost na stresne uslove, ubrzan početni porast biljke i dobro razvijen korjenov sistem.