Sve je manji broj dostupnih registriranih preparata za suzbijanje grinja u biljnoj proizvodnji na otvorenom polju.
Prema najavama meteorologa, predstoji nam tropski talas sa dnevnim temperaturama iznad 30 °C i toplim noćima, što će izuzetno pogodovati razvoju i razmnožavanju grinja. Ukoliko se ne reaguje pravovremeno, može doći do njihovog prenamnoženja i nastanka značajnih šteta na biljkama.
U ovom periodu treba obratiti pažnju na aktivnost sljedećih grinja:
"Osim pomenutih biljnih vrsta, može se očekivati pojava grinja i na lubenicama, paradajzu, krastavcu", navodi PIS.
Grinje sišu biljne sokove, što dovodi do slabljenja biljaka, smanjene fotosinteze, blijeđenja i bronziranosti listova, uvijanja i opadanja lišća, lošije razvijenih i sitnijih plodova, kao i usporenog porasta biljaka. To se konačno odražava na umanjen prinos i slabiji kvalitet.
Potrebno je redovno obilaziti ugrožene kulture, posebno rubne dijelove parcela odakle najprije kreće migracija grinja u usjeve. Po uočavanju prisustva grinja, pravovremena primjena registrovanih akaricida, u skladu sa dozvolama i karencama.
Pregled registrovanih akaricida po biljnim vrstama:
Sve je manji broj dostupnih registrovanih preparata za suzbijanje grinja u biljnoj proizvodnji na otvorenom polju.
"U zasadima breskve, zbog duge karence (35 dana), ne preporučuje se primjena akaricida u trenutnoj fazi, zbog blizine berbe. U zasadima višnje i trešnje, gdje je berba u toku, suzbijanje grinja se preporučuje nakon berbe", upozorava PIS.
Plamenjača i pepelnica: U plasteničkoj proizvodnji paradajza nema prostora za improvizaciju
U pojedinim kulturama (suncokret, višnja, trešnja, šljiva, malina, kupina), preporučuju se alternative:
Naslovna fotografija: Dinka Bogunović, PIS Srbija
Tagovi
Autorica