Pretraga tekstova
Kod ranog voća ostvarena proizvodnja u 2023. godini, u FBiH, manja je kod trešanja, višanja i kajsije.
U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2023. godini proizvedeno je 57.578 tona pšenice što je za 33,3 posto manje od ostvarene proizvodnje pšenice u prošloj godini. Ukupno je požnjevena pšenica s nešto manje od 19 hektara, a prinosi su u prosjeku iznosili tri tone po hektaru, pokazali su podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Smanjenje je zabilježeno i kod proizvodnje raži za 15,5 posto. S oko dva hektara požnjeveno je 6.497 tona, što je u prosjeku 3,2 t/ha. Ove godine je manje i ječma, ukupno je proizvedeno 21.758 tona na nešto više od sedam hektara, oko 29 posto manje nego lani.
Zobi je proizvedeno oko 7.600 tona, odnosno za 26,6% manje u odnosu na prethodnu godinu. Žetva je izvršena na površini 2,8 ha.
Kod ranog voća ostvarena proizvodnja u 2023. godini, u FBiH, manja je kod trešanja za 38,7%, višanja za 23,3% i kajsija za 6,8% u odnosu na lani.
Prosječni prinosi po stablu:
S više od 523 hiljada stabala trešnje, ubrano je 4.409 tona. Višnje je ubrano oko dvije hiljade tona sa 275.564 stabala, a kajsije 500 tona s više od 58 hiljada stabala.
Tagovi
Proizvodnja pšenice Proizvodnja ječma Proizvodnja raži Proizvodnja zobi
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži,... Više [+]
#RuralFoto #proizvodnja Na selu, proizvodnja hrane nije samo svakodnevni posao već i način života, duboko isprepleten sa ritmovima prirode. Na plodnim njivama niču žitarice i povrće, a u voćnjacima dozrijevaju sočni plodovi. Jesen se bliži, sunčevi zraci miluju poljoprivredna gazdinstva, darujući svakom plodu raskošnu ljepotu. Selo je nešto posebno, mjesto gdje snovi počinju i gdje se ostvaruju. Miris hrane je poseban, voće slatko i ne tretirano hemikalija. Sve što nastaje na selu ima pečat autentičnosti, hrana je svježija, zdravija i često proizvedena uz poštovanje prema zemlji i tradiciji. Upravo ta jednostavna, ali dragocjena veza čovjeka i prirode čini seosku proizvodnju hrane koja nosi priču. Priču o radu, čovjeku težaku i njegovom trudu i zemlji u kojoj je uloženo toliko ljubavi, ali i znoja i duše. Jer težak strepi nad oranicama, liježe i budi se sa nadom da će iz sjemena nastati novi život. Dok drugi spavaju, on razmišlja o novom danu i snazi koju će uložiti u nepregledne oranice koje život znače.
Leticija Hrenković
prije 2 dana
Krasan opis i jako lijepo kadrirano Krasan opis i jako lijepo kadrirano