U Brazilu otvorena Konferencija o klimi COP30: Samo kukati nije strategija, potrebna su rješenja

U brazilskom Belému, u srcu Amazone, otvorena je 30. UN-ova konferencija o klimi COP30. Već na početku konferencije poruke govornika bile su jasne: bez bržeg i odlučnijeg djelovanja, opstanak čovječanstva bit će ozbiljno ugrožen, objavio je DW.

Šef UN-a za klimu Simon Stiell upozorio je da je potrebna hitna akcija u smanjenju emisija i jačanju otpornosti: "Moramo napredovati mnogo brže. Samo kukati nije strategija, potrebna su nam rješenja". Na dvosedmičnim pregovorima učestvuju delegacije iz više od 190 država, a očekuje se oko 50.000 učesnika.

SAD ponovno izvan globalnih pregovora

Kao i ranijih godina, Sjedinjene Američke Države ne učestvuju aktivno na klimatskoj konferenciji. Predsjednik Donald Trump, koji klimatske promjene naziva "najvećom prevarom", nije poslao delegaciju, a njegovo povlačenje iz Pariškog sporazuma i rezovi u klimatskim fondovima izazvali su zabrinutost da bi i druge zemlje mogle usporiti svoje klimatske politike.

Predsjednik COP-a André Corrêa do Lago poručio je da je saradnja ključna i da COP30 mora ostati zapamćen kao "konferencija provedbe".

EU planira do 2040. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 90 posto: Šta to znači za farmere?

Stiell je naglasio da se svijet već suočava s ogromnim ekonomskim gubicima, klimatske katastrofe uzrokuju dvocifrene udare na BDP brojnih zemalja. Istaknuo je da je odugovlačenje neprihvatljivo dok suše uništavaju usjeve, cijene hrane rastu, a milioni ljudi ostaju bez domova.

Predsjednik Brazila Lula da Silva upozorio je da "klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti, nego tragedija sadašnjosti". Uragani, poplave, suše i požari proteklih mjeseci širom svijeta dodatno potvrđuju hitnost situacije.

Svijet promašio cilj od 1,5 stepeni

Uprkos obavezama iz Pariškog sporazuma, globalno zatopljenje već je iznad sigurnih granica. Prema procjenama UN-a, planeta ide prema porastu temperature od oko tri stepena. Samo je stotinjak država do sada predalo ažurirane klimatske planove.

EU na COP30 dolazi s nejasno definiranim ciljem, smanjenjem emisija za 66 do 72 posto do 2035. godine.

Jedna od najtežih tema pregovora bit će finansiranje. Na COP29 dogovoreno je da zemlje u razvoju od 2035. godišnje dobiju 300 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena, no još nije jasno odakle će dolaziti taj novac. Stručnjaci upozoravaju da je potrebno daleko više, oko 1,3 biliona dolara godišnje.

Brazil je uoči COP30 pokrenuo globalni fond za zaštitu tropskih šuma (TFFF), a Norveška i Francuska već su najavile svoje doprinose. Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da će Njemačka dati "značajan" doprinos, naglasivši kako ekonomski rast i klimatska zaštita moraju ići zajedno.