Trajno "nestaje" poljoprivredno zemljište: Čupajte nas, zaglibili smo!

"Ako poljoprivreda stagnira, sve djelatnosti stagniraju, zemlja zapada u velike teškoće, a njeno stanovništvo trpi", ovim riječima je Aristotel upozoravao vladu Atine, još prije našeg računanja vremena. A tako je i razgovor o državnom poljoprivrednom zemljištu za Agroklub započeo dopisni član Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Hamid Čustović, profesor emeritus, rekli bismo i jedan od najkompetentnijih stručnjaka za ovu temu koja se u našoj zemlji tek sporadično pominje.

"Na državnom nivou skoro da i ne postoji nikakva zemljišna politika. Ne postoje ni kadrovski niti finansijski kapaciteti", kaže uvaženi profesor. I možda bi se već ovdje mogla staviti tačka, jer je jasno da "vlasnik" ne brine o svom najvažnijem resursu. Ali, kopajmo dalje, pa makar se udavili.

Uvijek može gore

Državno ministarstvo (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH) je "neka vrsta protočnog bojlera kroz koje prolaze pojedinačne informacije koje eventualno dolaze sa entitetskih nivoa", pojašnjava dalje prof. Čustović, dodavši da to nije samo slučaj sa zemljištem već i sa najvećim brojem pitanja iz agrarne politike i razvoja prema standardima EU.

"Svakako da to nije moguće bez državnog ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja gdje se predviđa da će u toku pristupnih pregovora sa Evropskom unijom oko 60% pitanja biti upravo iz ovih oblasti", napominje.

No, od formiranja državnog ministarstva poljoprivrede za sada nema ništa, jasno je to poručeno iz Republike Srpske, bez čije saglasnosti se ovo pitanje ne može riješiti.

Bosna i Hercegovina raspolaže sa 5.118 miliona ha ukupne površine od čega na poljoprivredno zemljište otpada 2.525 miliona ha. Od ukupnih obradivih površina, 65% je na području RS, a 35% na području FBiH. Entitetske politike upravljanja dodatno kompliciraju stvari, posebno u Federaciji gdje ovim pitanjem osim ministarstva, bave i zavodi i 10 kantona. Može li kompliciranije? Može!

"U praksi vertikalna koordinacija ni približno ne funkcioniše, jer te nadležnosti nema ko da razgraniči i uspostavi. Osnivač Zavoda za agropedologiju je Vlada FBiH, tako da je resornom ministarstvu oduzeta nadležnost vođenja kadrovske i ostalih politika upravljanja kroz ovu instituciju. Zapravo ova institucija, nema jasne zadatke već su to aktivnosti više po nahođenju nego strateška opredeljenja kad je u pitanju politika razvoja, korištenja i zaštite zemljišta", precizira profesor Čustović i dodaje da zbog toga izostaje efikasnost i korist koju bi ona mogla da doprinese razvoju poljoprivrede, jer ne djeluju dinamički onako kako bi eventualno ministarstvo sprovodilo svoje razvojne politike iz te oblasti.

Destrukcije vidljive na svakom koraku

Pojašnjavajući stanje sa terena, pored ostalog, ističe kako nijedno kantonalno ministarstvo ne vodi evidenciju o neobrađenom poljoprivrednom zemljištu, da većina njih nije usvojila nove prostorne planove, te koriste stare, ili općinska vijeća i kantonalne skupštine svojim odlukama vrše promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta za izgradnju. O zadružnom zemljištu se prestalo govoriti, iako na sudovima, kako kaže, postoje desetine sporova oko privatizacije i cijelog tog procesa, prije nego što je sprovedena restitucija oduzete imovine nakon Drugog svjetskog rata.

Ima li kriminala u korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta?

"Ne postoji nikakva veza između sektora poljoprivrede sa katastarskim uredima i uredima zemljišnih knjiga, a FBiH je vjerovatno jedina teritorija u Evropu u kojoj se ne plaća porez na zemljište", ističe profesor.

I to je samo dio onoga što je napomenuo, a što jasno pokazuje da su društveno-ekonomski odnosi prema zemljištu, a posebno državnom, ispod svakog kritičnog nivoa. "Iz tog razloga ne raspolažemo ni sa podacima o korištenju državnog, ali i ukupnog poljoprivrednog zemljišta, osim procjena da se obrađuje manje od 50% oranica, dok su livade i pašnjaci u napuštenim područjima zarasli u šumu i šikaru", kaže naš sagovornik i podcrtava da se gubici zemljišta, degradacija, kontaminacija i drugi oblici destrukcije vide na svakom koraku, ali o tome nadležna ministarstva previše ne brinu.

Šta kažu iz FMPVŠ?

Da je profesor, nažalost u pravu, pokazuje i podatak da je u 2022. godini, informacije o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta, Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kako je potvrđeno za Agroklub, dostavilo samo pet kantona i to Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Srednjobosanski, K10 i Hercegovačko-neretvanski kanton.

Prema podacima od lani pod zakupom ili koncesijom u FBiH je 5.741,98 ha poljoprivrednog zemljišta, na koje ime su uplaćena sredstva od 831.068,58 KM.

"Ako gledamo površine pod poljoprivrednim zemljištem vidimo veliki broj hektara koji je neobrađen, ali visoko vrijednog zemljišta koje je pogodno za proizvodnju nemamo u dovoljnim količinama i isto je većinom obrađeno. Problem bi se mogao riješiti povećanjem kvalitete zemljišta za koje nužne skupe agrotehničke mjere", naveli su iz resornog federalnog ministarstva.

U 2021. godini ukupna površina kojoj je promijenjena namjena poljoprivrednog zemljišta u FBiH, iznosila je 1.496.044,11 m². Lani je ta ona povećana za još 2.635.029,92 m². Ukupno uplaćena sredstva, za dvije godine od promjene namjene iznosila su više od 7,5 miliona maraka i ona se mogu koristiti isključivo za projekte uređenja i zaštite zemljišta.

Nije bolje ni u RS

Ni u Republici Srpskoj slika nije ljepša. Trajna promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe u RS u brojkama izgleda ovako:

• 2020. godine - 176,88 ha,
• 2021. godine - 190,94 ha,
• 2022. godine - 588,07 ha.

"Prema zvaničnim evidencijama za tri godine je izvršena trajna promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u površini od 955,89 ha i ovo zemljište je trajno izgubljeno za poljoprivrednu proizvodnju", naveli su i resornog ministarstva RS u odgovoru za Agroklub.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u RS u 2019. godini je iznosila 1.008.000 ha (oko 40,23 % od ukupne teritorije), od čega obradive površine zauzimaju 816.000 ha (82% ukupnog poljoprivrednog zemljišta). Evropska baza podataka CORINE za RS za 2018. godinu, navodi da se zemljišta koja se nalazi pod različitim vidovima poljoprivredne proizvodnje zauzimaju ukupno 1.014.537 ha.

Kada uporedimo isto sa brojem stanovnika, dobije se podatak da u RS po glavi stanovnika ima oko 0,83 ha poljoprivrednog, odnosno 0,68 ha obradivog zemljišta. U svijetu je taj prosjek bio 0,19 ha, a u EU 0,21 ha.

"Upoređujući navode, stiče se utisak da je RS relativno bogata zemljišnim resursima za potrebe poljoprivredne proizvodnje, jer ima poljoprivrednog i obradivog zemljišta po stanovniku više od većine zemalja svijeta. Nažalost, ovaj statistički podatak je tačan, ali on ne oslikava bogatstvo u zemljišnim površinama, nego veliko iseljavanje stanovništva iz RS", ističu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Lani je u RS obrađivano 396.584 ha, odnosno 49%, što implicira da se skoro polovina obradivog poljoprivrednog zemljišta ne obrađuje, a što je poražavajući podatak. 

Nema još zaključka - zaglibili smo

Bez uvećanja parcele na neki od načina, prometa i rentiranja, uređenja zemljišta i unapređenja njegove potencijalne plodnosti i zaštite od degradacijskih procesa nije moguće očekivati povećanje obima poljoprivredne proizvodnje niti unapređenja njenog kvaliteta.

U anketi provedenoj na Agroklubu većina čitalaca smatra da bi 'gubitak' državnog poljoprivrednog zemljišta trebala zaustaviti entitetska ministarstva poljoprivrede. 

"To najdirektnije znači dalje procese degradacije i napuštanja ruralnog prostora, odlazak mladih ljudi u zapadne zemlje i 'gubljenja tla pod nogama' za generacije koje dolaze", jasno je zaključio je u razgovoru profesor emeritus Hamid Čustović.

Entiteti ili država, neko će se morati ubrzo uhvatiti i koštac s rješavanjem problema gubitka poljoprivrednog zemljišta, inače će nas progutati "živo blato" koje sami stvaramo. Osim toga, rješenje može nametnuti i visoki predstavnik u BiH, jer je riječ o državnoj imovini. No, već je jasno da se to nekima i ne bi svidjelo. Onda, čupajte nas!

Nastavit će se...