Prema najnovijem izvještaju najvećeg talijanskog poljoprivrednog udruženja Coldiretti i istraživačkog instituta Eurispes, mafija je duboko infiltrirana i u sektor poljoprivrede i prehrambene industrije.
Kada se spomene riječ mafija, mnogi pomisle na iznuđivanje, trgovinu drogom i mračne kriminalne klanove iz filmova. No slika je daleko kompleksnija. Prema najnovijem izvještaju najvećeg talijanskog poljoprivrednog udruženja Coldiretti i istraživačkog instituta Eurispes, mafija je duboko infiltrirana i u sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, piše Agrarheute.
Izvještaj, objavljen 20. maja, otkriva da se u posljednjih deset godina volumen kriminalnih aktivnosti u talijanskoj agroindustriji gotovo udvostručio i danas doseže nevjerovatnih 25,2 milijarde eura godišnje. Za usporedbu, ukupna vrijednost talijanske poljoprivredne proizvodnje u 2024. godini iznosila je 74,6 milijardi eura.
Ove brojke ukazuju na sistemski prodor organiziranog kriminala u svaki segment prehrambenog lanca, od proizvodnje i prerade do distribucije. Posebno su pogođeni sektori vina, jestivog ulja, riže i stočne hrane. Nerijetko se koriste nezakoniti aditivi, a proizvodi iz inozemstva uljepšavaju se lažnim ekološkim certifikatima.
Jedan od najozbiljnijih aspekata djelovanja "agro-mafije" jest eksploatacija sezonskih radnika. Kroz sistem poznat kao "Caporalato", kriminalne mreže regrutiraju radnike uglavnom iz zemalja poput Indije i Bangladeša i posreduju ih poljoprivrednicima preko fiktivnih zadruga. Iako poljoprivrednici plaćaju zadruzi, radnici na kraju dobiju i do 40% manju plaću od zakonom propisanog minimuma. Prošle godine jedan od takvih radnika smrtno je stradao na radnom mjestu, što je dodatno uzburkalo javnost.
Problem više nije ograničen samo na Italiju. Organizirani kriminal širi se i na druge evropske zemlje: Njemačku, Austriju, Španiju, Belgiju i Nizozemsku. U tim zemljama kontrole su često neučinkovite ili potpuno izostaju, što mafiji omogućuje širenje svojih aktivnosti preko granica.
U Njemačkoj, iako još uvijek nema službenih podataka o prisutnosti "agro-mafije", već postoje indikacije o sumnjivim prehrambenim proizvodima na policama trgovačkih lanaca.
Za poštene poljoprivrednike to znači sve težu borbu s damping cijenama i pad povjerenja u prave ekološke i fer proizvode. Problem, zaključuju, nije samo ekonomske naravi, već i etičke.
Tagovi
Autor