Svjetski dan hrane: Sve veći pritisak na zemlju koju obrađujemo

Svjetski dan hrane obilježava se danas, 16. oktobra, a ove godine pod sloganom "Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost". Tim povodom, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) poziva na globalnu saradnju u stvaranju mirne, održive, prosperitetne i sigurne budućnosti po pitanju hrane.

"Zajedničkim radom - kroz vlade, organizacije, sektore i zajednice - možemo transformisati agro-prehrambene sisteme kako bismo obezbijedili da svi imaju pristup zdravoj ishrani i životu u skladu s planetom", poručuju iz FAO, na čiju se inicijativu i obilježava ovaj važan dan od davne 1945. godine.

Gladuje oko 673 miliona ljudi

Kako ističu, agro-prehrambeni sistemi suočavaju se sa do sada nezabilježenim izazovima.

"Sukobi, posljedice ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja, ekonomski šokovi i rastuće nejednakosti stvaraju sve veći pritisak na zemlju koju obrađujemo, vodu od koje zavisimo i biodiverzitet koji podržava život. Lanci snabdijevanja ostaju krhki, a posljedice poremećaja osjećaju se u domovima, na pijacama i na poljima širom svijeta."

Od njive do deponije: U BiH se svaki dan baci 500 tona hrane

U nekim dijelovima svijeta, ozbiljnost nesigurnosti u snabdijevanju hranom je zabrinjavajuća.

"Procjene pokazuju da oko 673 miliona ljudi živi u gladi. U drugim krajevima, sve veći nivo gojaznosti i rasprostranjeno bacanje hrane ukazuju na sistem koji je u neravnoteži - gdje obilje i oskudica postoje istovremeno, često jedno pored drugog", navodi se.

"Moramo proizvoditi više koristeći manje resursa"

Kako se ističe, agro-prehrambeni sistemi su takođe značajan izvor emisije gasova sa efektom staklene bašte. Ipak, oni nude stvarni potencijal za smanjenje tih emisija - kroz način na koji se hrana uzgaja, bere i distribuira. Iz FAO naglašavaju da ispunjavanje potreba rastuće svjetske populacije zahtijeva zajednički rad - preko granica, sektora i generacija.

"Postupci koje poduzimamo danas direktno utiču na budućnost. Moramo proizvoditi više koristeći manje resursa. Radimo zajedno na budućnosti koja je inkluzivnija i pravičnija", rekao je generalni direktor FAO Đu Dongju (QU Dongyu) na Svjetskom forumu o hrani održanom prošle godine.

Brojni događaji i aktivnosti kojima se obilježava osam decenija rada FAO-a i njegova vizija održive prehrambene budućnosti odvijaju se u čak 150 zemalja - od maratona i šetnji protiv gladi, do izložbi, kulturnih manifestacija i koncerata.

Događaj u BiH

Poznato je da proizvdnja hrane u Bosni i Hercegovini nije dovoljna kako bi zadovoljila potrebe sopstvenog stanovništva. Da nedostaje dovoljnih količina sirovina za preradu, pokazuju podaci o ogromnom uvozu gotovo svih vrsta poljoprivrednih proizvoda, sadržani već godinama u analizama vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH.

Deficit u agro i prehrambenoj industriji iznosi 2 milijarde maraka. Najviše se uvozi meso, voda i sokovi, te voće i povrće. Istovremeno, bh. proizvođači, zbog skupe proizvodnje u odnosu na zemlje uvoza nisu konkurentni. Sve to upućuje na zaključak da su neohodne promjene u agrarnoj politici.

O izazovima i perspektivama prehrambenih sistema i sigurnosti hrane govorit će se i na konferenciji Zajedno za bolju hranu i bolju budućnost, koju organizira Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, upravo povodom Svjetski dan hrane.

Kroz tri panel rasprave, razmatrat će se: Transformacija poljoprivredno-prehrambenih sistema za bolju hranu i bolju budućnost, Standardizacija i brendiranje autohtonih prehrambenih proizvoda u BiH, Laboratorij – Z(j)enica industrije, hrane i zdravlja, kao primjer integracije nauke, nadzora i inovacija u službi javnog zdravlja i razvoja privrede.