Svjetska prijetnja: Teški metali kontaminiraju do 17 % obradivih površina

Prema opsežnoj naučnoj analizi objavljenoj u prestižnom časopisu "Science", do 17 % svjetskih obradivih površina zagađeno je barem jednim teškim metalom. Ova vrsta onečišćenja predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju između 900 miliona i 1,4 milijarde ljudi, upozoravaju naučnici, piše Lafranceagricole.

Radi se o dosad najdetaljnijem globalnom pregledu kontaminacije tla teškim metalima, temeljenom na metaanalizi više od 796 hiljada uzoraka tla iz prethodnih istraživanja. Pomoću algoritama i alata umjetne inteligencije (UI), istraživači su uspjeli stvoriti jasnu sliku o razmjerima problema.

Područja visokog rizika

Studija otkriva postojanje svojevrsnog "koridora visokog rizika" koji se proteže od južne Evrope, preko Bliskog istoka, pa sve do južne Azije. Upravo su u tim regijama koncentracije teških metala u tlu najčešće iznad preporučenih granica za sigurnu poljoprivrednu proizvodnju i zdravlje ljudi.

Naučni tim, predvođen stručnjakom za okolišne nauke Deyijem Houom s kineskog Univerziteta Tsinghua, fokusirao se na sedam najproblematičnijih metala – uključujući arsen i kadmij. Oni su dokazano toksični u različitim koncentracijama i mogu dugoročno štetiti ljudima, životinjama i biljkama. Kontaminacija se prenosi kroz hranidbene lance i vodu, čime se narušavaju cijeli ekosistemi.

Zabrinjavajuće podcjenjivanje stvarnog stanja

Uzroci kontaminacije su višestruki – od prirodnih, geoloških izvora (budući da metali prirodno postoje u stijenama), do onih koji su posljedica ljudske aktivnosti. Među glavnim krivcima su industrijska proizvodnja, intenzivna poljoprivreda i rudarenje.

Zbog nedostatka podataka u brojnim regijama, posebno u Africi, autori studije upozoravaju kako rezultati ne omogućuju kreiranje preciznih lokalnih mjera za ublažavanje rizika. Ipak, smatraju da studija mora poslužiti kao "poziv na uzbunu" za političare i poljoprivrednike širom svijeta.

Sanin Tanković: Zdravstveno ispravna hrana je nadležnost svih!

Wakene Negassa, hemičar specijaliziran za analizu tla iz škotskog James Hutton instituta, dodatno upozorava da bi "stvarni nivo zagađenja svjetskih tala mogla biti daleko veći" od prikazanog u ovoj studiji zbog ograničene dostupnosti podataka i moguće podcijenjenosti problema.

U svjetlu ovih otkrića, naučnici apeliraju na hitnu potrebu za jačanjem praćenja stanja tla i primjenom održivijih metoda poljoprivrede kako bi se spriječilo daljnje širenje kontaminacije.