Suzana Krišto: Žene mogu pokrenuti agrobiznis, uz pravu podršku

Poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini nudi brojne prilike za razvoj, no žene iz ruralnih područja još uvijek se suočavaju s nizom prepreka koje otežavaju njihov napredak. Suzana Krišto, magistra prehrambene tehnologije, zastupnica u Skupštini Srednobosanskog kantona i odnedavno stalni sudski vještak iz oblasti poljoprivrede na nivou Federacije BiH, godinama prati stanje u sektoru i aktivno radi na poboljšanju položaja žena u ruralnim sredinama.

U intervjuu za Agroklub govori o zastupljenosti žena u malim i srednjim preduzećima, izazovima s kojima se suočavaju mlade poduzetnice, uticaju tradicionalnih društvenih normi, ali i mogućnostima koje bi im olakšale put ka uspjehu.

Žene su neiskorišten resurs

Koliko su žene sa sela u Bosni i Hercegovini zastupljene u sferi malih i srednjih preduzeća vezanih uz poljoprivredno-prehrambeni sektor?

Dok nešto više od 20% žena u BiH radi u poljoprivrednim djelatnostima u ruralnim područjima mnoge od njih su angažirane u aktivnostima nižeg lanca vrijednosti s manje ovlasti za donošenje odluka i profitabilnosti. Žene u ruralnim područjima stoga predstavljaju važan, ali još uvijek neiskorišten resurs ove zemlje. I dalje postoje značajni izazovi, uključujući tradicionalne stavove prema ženama u ruralnim sredinama, ograničen pristup tržištima, nedostatak tehničke i poslovne obuke, te teškoće u pristupu financijskim sredstvima.

Žene koje žele pokrenuti poljoprivredno-prehrambeno poduzetništvo često se suočavaju s preprekama poput ograničenog pristupa zemljištu, nejednakim pravima na imovinu, te poteškoćama u povezivanju s tržištem.

Iako žene sa sela u BiH imaju potencijal za značajniji utjecaj u sektoru malih i srednjih poduzeća vezanih uz poljoprivredu i prehrambenu industriju, njihovo sudjelovanje još uvijek nije na razini koji bi mogao u potpunosti iskoristiti sve prednosti tog sektora. Različiti programi podrške, kako domaći tako i međunarodni, sve više stavljaju naglasak na osnaživanje žena u ruralnim područjima. Fondovi EU i domaće inicijative usmjerene su na poticanje poduzetništva među ženama sa sela, pružajući im pristup edukacijama, mentorstvu, subvencijama i povoljnim kreditima. Ovi projekti omogućavaju im lakši ulazak u poslovni svijet, kao i širenje njihovih poslovnih aktivnosti. Uz odgovarajuću podršku kroz edukaciju, financijske poticaje i olakšavanje pristupa tržištima, njihov utjecaj može značajno rasti u budućnosti.

Podrška ograničena tradicijskim pogledima

Dobijaju li mlade poduzetnice ili one koje to tek žele postati u agrobiznisu dovoljno podrške? Pri tome, ne mislimo samo na podršku institucija, nego i društva i porodice?

Iako postoji određena institucionalna i financijska podrška za mlade poduzetnice u agrobiznisu, podrška od strane obitelji i društva nije uvijek dovoljna, a često ni potpuno razumljiva. Da bi se žene ohrabrile da postanu uspješne poduzetnice u ovom sektoru, potrebno je raditi na promjeni društvenih ograničavajućih uvjerenja, pružanju dodatne edukacije, uključivanju muških članova obitelji i društva u promjene, kao i osiguravanju stabilne institucionalne podrške koja ne zavisi samo od administrativnih procedura, već i od konkretnih potreba koje mladi poduzetnici imaju u svom svakodnevnom poslovanju.

Institucije u BiH prepoznaju značaj podrške mladim poduzetnicama, pa postoji niz programa i inicijativa usmjerenih na podršku ženama, uključujući mlade poduzetnice u agrobiznisu. Fondovi EU, kao i domaći programi subvencija i poticaja, često nude bespovratna sredstva, povoljne kredite, te edukacije i obuke. Ipak, problem može nastati u vezi s pristupom tim sredstvima, jer se često javljaju administrativne prepreke, nejednak pristup financijama, ili nedostatak specifičnih programa koji odgovaraju potrebama mladih žena u ruralnim područjima.

Podrška obitelji u BiH može biti ključna u razvoju poslovne ideje, ali ona je često ograničena tradicijskim pogledima. U ruralnim sredinama, obitelji su često navikle na tradicionalne uloge žena, što može utjecati na spremnost da podrže ženu u njenom poduzetničkom poduhvatu, posebno ako je riječ o poslovima koji se tiču agrobiznisa. Mnoge žene suočavaju se s kritikama ili otporom, jer se smatra da njihovo mjesto nije u poslovima ili industrijama koje su tradicionalno smatrane muškim. U takvim situacijama, žene mogu doživjeti izolaciju i nesigurnost u ostvarivanju svojih poslovnih ambicija.

Prvo je tražio da mu prepišem pola kuće, a onda je počela vika i udaranje

S druge strane, postoje i obitelji koje su podržavajuće i shvaćaju poduzetništvo kao priliku za poboljšanje obiteljskog života, stvaranje novih radnih mjesta i jačanje zajednice. Podrška može biti u obliku financijske pomoći, kao i pružanja rada na farmama ili u prerađivačkim pogonima.

U društvenom kontekstu, mlade žene koje žele postati poduzetnice u agrobiznisu suočavaju se s preprekama, jer tradicionalne norme često favoriziraju muške poduzetnike, naročito u poljoprivredi i agrobiznisu. Iako je u posljednjim godinama prisutna sve veća svijest o potrebi za uključivanjem žena u ekonomske procese, i dalje postoje duboko ukorijenjeni stereotipi koji mogu obeshrabriti mlade žene da preuzmu vodeću ulogu u poljoprivredi. Također, društvo često zanemaruje važnost ženskog poduzetništva u ruralnim sredinama, što može dovesti do manjka vidljivosti i društvene valorizacije žena koje se bave agrobiznisom.

Promjena tradicionalnih normi

Koliko tradicionalno shvaćanje žene sa sela u bh. društvu ograničava njihov napredak? Smatrate li da one moraju dati više kako bi dokazale svoj potencijal?

Iako žene sa sela u BiH imaju ogroman potencijal, tradicionalno shvaćanje njihove uloge zaista ih ograničava i stvara nejednake šanse u poređenju s muškarcima. Umjesto da one moraju da daju više kako bi dokazale svoj potencijal, društvo, obitelj i institucije trebaju prepoznati i podržati prirodni potencijal žena, omogućavajući im jednak pristup obrazovanju, resursima i tržištima.

Promjena tih tradicionalnih normi, može pomoći da žene sa sela postanu ključne akterke u ekonomiji i društvenom životu, bez potrebe da neprestano dokazuju svoju vrijednost.

Ne plašite se liderske pozicije

Kao žena u politici, kakav biste im savjet dali? Je li za uspjeh važna i politička aktivnost?

Svim ženama bih savjetovala, osobito onima u ruralnim područjima, da prepoznaju vlastitu vrijednost, vjeruju u sebe i svoje sposobnosti, te da se ne boje postavljati velike ciljeve. Trebaju se educirati, kroz posebne programe osnaživati i ne trebaju se plašiti preuzeti liderske pozicije i odgovornosti. Politika, kao i svaka druga sfera društva, nudi mnoge mogućnosti za žene da utječu na promjene, unaprijede svoje zajednice i poboljšaju životne uvjete. Iako je politička aktivnost važna, obrazovanje i kontinuirana obuka su ključni.

Žene koje se istinski angažiraju u politici mogu pomoći da društvo postane pravičnije i inkluzivnije. Bez obzira na prepreke koje mogu naići, važno je da žene ostanu hrabre, odlučne i posvećene svom cilju – jer su upravo one one koje mogu kreirati bolji svijet za buduće generacije.

Jačanje samopouzdanja i osnaživanje

Kakve promjene biste voljeli vidjeti u zakonskoj regulativi kako bi se olakšalo ženama na selu da pokrenu ili unaprijede svoj posao?

Podrška ženama u agrobiznisu nije samo ključna za njihov osobni i profesionalni razvoj, već i za razvoj ruralnih područja i cijelog društva. S pravilnom podrškom, one mogu biti pokretači promjena, inovacija i održivog razvoja u poljoprivredi i agroturizmu, čime doprinosimo stabilnosti i rastu ekonomije u Bosni i Hercegovini.

Neki od oblika podrške bi bili smanjivanje administrativnih prepreka, uvođenje jedinstvenih online platformi za registraciju i komunikaciju s državnim institucijama, omogućiti lakši pristup zemljištu i imovinskim pravima, financijama i tržištima, te osigurati edukaciju i mentorske usluge iz oblasti moderne poljoprivredne tehnologije, održivog uzgoja, organske poljoprivrede, te digitalnih alata koji mogu poboljšati proizvodnju i marketing proizvoda.

Podrška za jačanje samopouzdanja i osnaživanje žena kroz rad na njihovoj unutarnjoj motivaciji i prepoznavanju osobnih kapaciteta i potencijala, te promociji ženskih liderica u zajednici kao modela uspjeha, što može inspirirati i druge žene da se upuste u poduzetništvo.

Izazovno ne znači i nemoguće

Koliko je izazovno pronaći tržište za proizvode koje žene sa sela proizvode? Postoje li primjeri dobre prakse?

Pronalaženje tržišta za proizvode koje žene sa sela proizvode može biti izazovno, ali nije nemoguće. Ograničeni pristup tržištu, nedostatak brendiranja i marketinga, nedostatak infrastrukture i pristupa informacijama, kvalitativni i kvantitativni izazovi, neki su od prepreka s kojim se žene poduzetnice u ruralnim područjima mogu susresti prilikom plasiranja svojih proizvoda na tržište.

Iako postoje brojni izazovi, postoje i primjeri dobre prakse koji pokazuju da uz pravu podršku, edukaciju i upotrebu suvremenih alata (kao što su digitalne platforme, udruženja i sajmovi), žene mogu uspjeti u promociji i prodaji svojih proizvoda. Ključna stvar je osigurati im adekvatnu podršku u smislu edukacije o brendiranju, marketingu, online prodaji, kao i pomoći u pristupu tržištima kroz sajmove, izložbe i udruživanje. Takve promjene mogu značajno doprinijeti rastu poduzetništva među ženama sa sela i pomoći im da unaprijede svoje poslove.

Iako pristup internetu i digitalnim alatima može biti izazovan, nekoliko žena sa sela uspjelo je da koriste platforme kao što su Facebook, Instagram i online prodavnice za promociju svojih proizvoda.

Korištenje društvenih mreža može biti vrlo efikasan način da se dođe do kupaca širom BiH, pa i šire.

Na primer, žene koje proizvode domaći med, suhomesnate proizvode džemove često koriste Instagram kako bi prikazale svoje proizvode i komunicirale sa kupcima.

Kao primjer dobre prakse, "Središte za cjeloživotno učenje" iz Središnje Bosne kroz SOFI inicijativu povezuje poljoprivrednike, potrošače, općine i gradove diljem BIH ali i šire, te educira i promovira poljoprivrednike i poljoprivredna gazdinstva. Također postoji niz organizacija diljem BiH koje pomaže ženama na selu da se povežu sa tržištima i razmjenjuju iskustva i resurse, a svakako bih istaknula i značajnu i Vašu ulogu, te hvala Agroklubu, mjesto gdje čitatelji, agroljupci mogu saznati novitete o proizvodnji, pratiti sva važnija događanja i globalne trendove, pročitati brojne uspješne priče i svakako pronaći motivaciju za svoj daljnji rad.

Veće povjerenje u domaće proizvode

Kako ocjenjujete kvalitetu i sigurnost domaćih prehrambenih proizvoda u poređenju s uvoznima?

Kvalitet i sigurnost domaćih i uvoznih proizvoda zavisi od mnogo faktora, uključujući nadzor, kvalitet proizvodnje, uvjete transporta, porijeklo i primjene sigurnosnih standarda. Domaći proizvodi obično nude veću transparentnost i direktnu kontrolu, ali mogu biti podložni manjim resursima i izazovima u pogledu tehnologije i infrastrukture. Uvozni proizvodi, dok često dolaze sa visokim standardima, mogu nositi određene rizike u pogledu kontrole kvaliteta, zavisno od zemlje porijekla. Za potrošače, najvažniji faktori su povjerenje u brend, porijeklo, certifikati i nadzor.

Potrošači često imaju veće povjerenje u domaće proizvode, naročito ako prepoznaju domaće brendove ili proizvode sa oznakom porijekla, kao što su "domaći proizvod" ili "eko" proizvodi. Povjerenje u uvozne proizvode može biti podijeljeno. Na primjer, proizvodi iz EU ili drugih razvijenih zemalja mogu biti percipirani kao sigurniji zbog strogih zakona i visokih standarda. Ipak, postoji i rastući skepticizam prema proizvodima iz zemalja sa slabijim regulativama.

Podrška lokalnim zajednicama, razvoj tržišta, jačanje distribucije i promoviranje autentičnosti domaćih proizvoda mogu značajno pomoći u postizanju konkurentnosti, istovremeno stvarajući dugoročne ekonomske i društvene koristi.

Stalno obrazovanje i usavršavanje

Šta bi trebalo unaprijediti u obrazovanju i stručnom usavršavanju žena u prehrambeno-tehnološkom i poljoprivrednom sektoru?

Unapređenje obrazovanja i stručnog usavršavanja žena u poljoprivredi i prehrambenom sektoru može značajno doprinijeti njihovom ekonomskom osnaživanju i stvaranju održivih poduzetničkih poduhvata. Obrazovni programi treba da budu prilagođeni potrebama žena i da pokrivaju tehničke, biznis, marketinške, kao i ekološke aspekte proizvodnje i prerade hrane.

Razviti i pružiti specijalizirane kurseve i obuke koji se fokusiraju na nove tehnologije i tehnike u poljoprivredi, edukacija u vezi sa održivim i ekološkim praksama, online kursevi i edukacije mogu biti od velike pomoći, naročito za žene u udaljenim područjima, obuke o standardima sigurnosti hrane kao što su HACCP i druge međunarodne smjernice, podrška u oblasti biznis vještina i upravljanja, te inovativni pristupi i digitalne vještine.

Direktor bez stranačke knjižice, Sanin Tanković: Zdravstveno ispravna hrana je nadležnost svih!

Također, podrška kroz mentorstvo, umrežavanje i pristup financijskim sredstvima pomoći će ženama da uspješno razvijaju svoje poslovne ideje i postanu konkurentne na tržištu.

Stalno obrazovanje i usavršavanje nije samo korisno, već i neophodno za profesionalce u svim oblastima poslovanja. Stalno usavršavanje, točnije cjeloživotno učenje omogućava prilagodbu novim izazovima, unapređenje stručnosti, osiguranje konkurentnosti i očuvanje profesionalnog kredibiliteta. U dinamičnom okruženju koje se brzo mijenja, obrazovanje je investicija koja dugoročno donosi brojne prednosti, čineći vas bolje pripremljenim za suočavanje s novim izazovima i pružanje boljih usluga klijentima i društvu uopće.