Strah malih poljoprivrednika u Danskoj: Hoće li veliki uzeti njihove posjde?

Danska je inače poznata kao zemlja koji podstiče razvoj održive i prema okruženju odgovorne poljoprivredne proizvodnje. Ipak, da stvari nisu baš takve kakve nam se čine, upozoravaju mali poljoprivrednici. 

Zanimljiviu priču nam donosi  Vanja Westenberg iz Švajcarske, inače porijeklom Dankinja. Naime, njeni prijatelji, Danci, koji imaju malo poljoprivredno gazdinstvo u organskom sistemu veličine 5 ha se, kako kaže, boje za budućnost svog gazdinstva. Više je različitih problema, ali na pravom mjestu je svakako novousvojeni zakon koji mijenja klasifikaciju zemljišta koje pripada malim poljoprivrednicima, tj. onima koji imaju gazdinstvo površine do 15 ha. Ovo uključuje i obradivo zemljište i šume.

Naime, prema ovom propisu, gazdinstva sa manje od 15 ha poljoprivrednog zemljišta više neće biti klasifikovana kao poljoprivredno zemljište. Umjesto toga, klasifikovaće se kao nepokretna imovina, što je uobičajeno za slična zemljišta u urbanim dijelovima Danske i kao takva će biti oporezovana.

Da bi bolje pojasnili, godišnji porez na zemljište iznosiće od 1,6% do 3,4% procijenjene vrijednosti imovine, umjesto dosadašnjeg iznosa od maksimalno 0,7% za šumu i poljoprivredno zemljište (nezavisno od veličine). Znači mali poljoprivrednici mogu očekivati povećanje poreza od 2,3 pa do skoro pet puta.

Po ovom zakonu, samo vlasnici zemljišta sa više od 15 hektara moći će da koriste prvobitni poreski režim od 0,7%. Kada je riječ o ovom gazdinstvu od 5 ha, očekivani porez bi trebao da bude u rasponu od 600 do 1.350 € godišnje, umjesto dosadašnjih 260 €.

Promjena poreske reforme će značiti da će mnogi mali poljoprivrednici biti podstaknuti (ili još gore, primorani) da prodaju svoju zemlju većim poljoprivrednicima.

Šta mali poljoprivrednici očekuju od ovakvih poreskih reformi?

• Veće farme će kupovati zemlju od manjih farmi
• Doći će do nestanka malih oaza bidoverziteta, te će se dodatno povećati površine pod intezivnom poljoprivrednom proizvodnjom, što će vjerovatno uticati i na broj gajenih kultura, povećanju zavisnost od trgovačkih lanaca, smanjen diverzitet u ishrani i dodatno narušavanje prirodne ravnoteže. Mala gazdinstva obiluju i živim ogradama koje su takođe stanište ili barem sklonište brojnih vrsta.
• Neefikasnost u korišćenju inputa – veća polja su obično podložna ujednačenim primjenama pesticida i đubriva koje nisu prilagođene različitim uslovima zemljišta na istoj njivi.
• Biološki diverzitet će opasti kako se žive ograde gube, a takođe i zato što manji farmeri imaju tendenciju da imaju raznovrsnije poljoprivredne sisteme. Zanimljivo je da je kao takav, danski zakon u direktnoj suprotnosti sa novousvojenim Zakonom EU o obnovi prirode.
• Egzodus ljudi sa sela u Danskoj će se pogoršati i mladim porodicama iz urbanih dijelova će biti manje privlačno da se sele na selo.

Kao što ovi mali poljoprivrednici ističu, postoje neprijatnosti kada se odlučite za život na selu, na primjer, postoji manje redovnih usluga javnog prevoza i veće udaljenosti do škola i prodavnica. Iz tog razloga, izuzetno je važno da postoji podrška u očuvanju "života na selu", pogotovo za mlađe generacije, a ne suprotno.

Ali, izgleda da ovo nije samo u Danskoj. Slične informacije dolaze i iz Baden Virtemberga u Njemačkoj. Svako ko posjeduje porodičnu kuću sa baštom u Baden-Virtembergu vjerovatno će morati da plati dodatni porez na imovinu od 2025. godine. Prema pisanju njemačkih medijia, oni koji su za površine kuće sa okućnicom od cca 2.500 m² do sada plaćali godišnji porez oko 430 €, od 2025. mogli bi da plaćaju i preko 10.000 €, pa čak i 14.000 €.

Nedavne aktivnosti oko oduzimanja zemljišta poljoprivrednicima u Nizozemskoj su se završili samoorganizacijom tamošnjih poljoprivrednika, izlaskom na izbore i pobjedom. Teško da iko ide tek tako protiv skupštinske većine. 

Nedavno je izašla i vijest da se u Irskoj planira "smanjenje" populacije goveda za 200.000 grla. 

U isto vrijeme nam nude opcije ishrane vještačkim mesom iz kada, te drugim sintetičkim proizvodima, između ostalog i ljudskim mesom, tj. meso od bjelančevina napravljenih od ljudskih ćelija, što je aktuelno u Velikoj Britaniji. 

Ne znam šta bi na ovo sve rekao g. Mislav Kolakušić, poslanika u skupštini EU iz Hrvatske, ali vjerovatno da bi bila neka oštra.