Stanje u Ukrajini povisilo cijene poljoprivrednih inputa za gotovo 10% u prvom tromjesečju

Ruska invazija na Ukrajinu značajno je poremetila globalna poljoprivredna tržišta, posebno zato što su ove dvije zemlje bile glavne izvoznice žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica (osobito suncokreta) i gnojiva. To je doprinijelo nestabilnosti na tržištima te rezultiralo naglim porastom cijena ključnih poljoprivrednih proizvoda i inputa. 

Eurostat donosi usporedbu prvog tromjesečja 2022. kada je prosječna cijena dobara i usluga koje se troše u poljoprivredi (tj. inputi koji nisu povezani s ulaganjima) porasla je za 9,5 posto u usporedbi s istim razdobljem 2021., poduprta snažnim rastom za cijenu gnojiva i poboljšivača tla (+21,2%), energiju i maziva (+17,4%) i stočnu hranu (+9,2%). U međuvremenu, prosječna cijena poljoprivrednih proizvoda u cjelini porasla je za 6,0%. 

Najnoviji trendovi se nadovezuju na povećanja zabilježena u prvom tromjesečju 2021. Na godišnjem nivou, prosječna cijena poljoprivrednih inputa koji nisu povezani s ulaganjima skočila je za 27,4% za EU između spomenuta dva razdoblja. Konkretno, cijena gnojiva i poboljšivača tla gotovo je udvostručen u prosjeku u EU (+96,2%), a prosječna cijena energije i maziva porasla je za nešto više od polovine (+55,6%). Viši troškovi za žitarice i energiju prelili su se i na stočnu hranu (+22,9%).

Evropu čeka teška kriza s gnojivima?

Prosječna cijena poljoprivredne proizvodnje porasla je za 19,9% za EU. Posebno su snažni porasti cijena žitarica (u prosjeku +41,5%) i uljarica (+51,7%), kao i goveda ( +24,2%), peradi (+22,2%) i mlijeko (+21,4%), među ostalima.

Među državama članicama EU najveća stopa rasta prosječne cijene poljoprivredne proizvodnje zabilježena je u Litvi (+18,1% u prvom kvartalu 2022. u usporedbi s četvrtim kvartalom 2021.), a slijede Rumunjska (+14,4%) i Nizozemska (+13,9%). Hrvatska (-5,8%, potaknuta padom cijena krmnog bilja), Slovačka (-0,8%) i Grčka (-0,4%) jedine su zemlje s padom indeksa cijena u ovom razdoblju. 

Najveću stopu rasta prosječne cijene inputa koji nisu povezani s ulaganjima također je zabilježila Litva (+24,5%), a slijede Latvija (+18,9%) i Slovačka (+14,6%). U svim zemljama članicama se dogodio rast, a najmanji je bio u Malti (+4,7%), Sloveniji i Portugalu (obje +6,2%).