Španski slučaj afričke svinjske kuge pokazuje dosad neviđene mutacije

Istraga o porijeklu virusa afričke svinjske kuge (ASK), koji se pojavio među populacijom divljih svinja u Španiji, dobila je neočekivan zaokret. Prema novoj studiji izrađenoj po nalogu katalonske vlade, sve je izglednije da virus otkriven u Kataloniji ne potječe iz laboratorija IRTA-CReSA, kako se ranije nagađalo, već da je riječ o dosad nedokumentiranom ili vrlo rijetkom soju, piše Agroinform.

Krajem novembra 2025. godine u širem području Barselone pokrenuto je više paralelnih istraživanja s ciljem utvrđivanja porijekla virusa. Kako piše dnevnik El Periódico, trenutno su u toku najmanje četiri istrage, od kojih je jednu naručila katalonska autonomna vlada (Generalitat). Istraživanje je proveo Institut za biomedicinska istraživanja u Barseloni (IRB).

Bez genetske povezanosti s laboratorijskim uzorcima

Studiju je vodio profesor Toni Gabaldón, međunarodno priznati stručnjak za filogenetiku i uporednu genomiku. Cilj istraživanja bio je uporediti genetski profil virusa koji je izazvao aktualnu epidemiju s 17 sojeva ASK-a s kojima se posljednjih godina radilo u laboratoriju IRTA-CReSA.

Rezultati su, prema saopćenju katalonske vlade, jednoznačni: nijedan od laboratorijski analiziranih sojeva ne podudara se genetski s virusom otkrivenim u području Cerdanyola del Vallès. Razlike su toliko izražene da se ne može utvrditi izravna veza između laboratorijskih uzoraka i aktualne zaraze.

Naučnici navode kako virus nosi desetke specifičnih mutacija te sadrži značajnu genetsku deleciju, gubitak dijela genoma, koja nije prisutna ni u jednom od ispitivanih laboratorijskih sojeva. Time se, ističu, isključuje mogućnost da je epidemija potekla iz navedenog laboratorija.

Jedinstveni genetski "otisak"

Na temelju potpunog sekvenciranja genoma virus je svrstan u II genotip afričke svinjske kuge. Iako u osnovnim obilježjima nalikuje ranije poznatim evropskim varijantama, sadrži niz genetskih promjena koje dosad nisu zabilježene u naučnoj literaturi.

Katalonske vlasti taj su obrazac opisale kao jedinstveni "genetski otisak". On uključuje gubitak velikog dijela genoma te brojne mutacije koje se ne podudaraju s trenutno poznatim sojevima ASK-a u zapadnoj Evropi. Prema službenim navodima, virus pokazuje određenu srodnost s izoliranim slučajevima ranije zabilježenima u istočnoj Evropi i Aziji, uključujući Rusiju, Kinu i Tajland.

Prema pisanju El Periódica, analizirani virusni soj mogao bi sadržavati i do 27 mutacija, među kojima je i delecija od oko 10.000 "genetskih slova". Upravo ta kombinacija jasno ga razlikuje od približno 800 sojeva ASK-a opisanih do danas.

Cijene prasića pred Božić prepolovljene: Uvoz potisnuo domaće proizvođače

Profesor Gabaldón smatra da bi se zaista moglo raditi o drukčijem soju, što bi moglo objasniti i zašto aktualna epidemija pokazuje drugačiju virulentnost u odnosu na ranije slučajeve zabilježene u drugim dijelovima Evrope.

Cristina Massot, generalna sekretarka katalonskog ministarstva poljoprivrede, stočarstva, ribarstva i prehrane, izjavila je kako se, uz već analiziranih 17 sojeva, trenutno ispituju još dva uzorka iz laboratorija IRTA-CReSA. Riječ je o uzorcima starijim od pet godina koji su bili pohranjeni u zamrznutom stanju.

Iako najnoviji rezultati smanjuju vjerojatnost laboratorijskog porijekla virusa, ta mogućnost još nije u potpunosti isključena. Paralelna analiza i dalje se provodi u španskom referentnom laboratoriju, Centralnom veterinarskom laboratoriju u Algeteju, nedaleko od Madrida. Njihovi se rezultati tek očekuju.

U istragu o porijeklu virusa uključene su i katalonska policija te španska civilna garda.

Raste broj zaraženih divljih svinja

U međuvremenu se broj potvrđenih slučajeva ASK-a među divljim svinjama u Kataloniji nastavlja povećavati. Prema posljednjim podacima, zabilježeno je 29 pozitivnih slučajeva, svi unutar kruga od šest kilometara od početne tačke otkrivanja zaraze.

Posljednja dva slučaja otkrivena su južno od grada Cerdanyola del Vallès, s južne strane trase autoceste AP-7. Zaražene životinje pronađene su 19. decembra, no slučajevi su Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (WOAH) prijavljeni tek deset dana kasnije, najvjerovatnije zbog administrativnih zastoja tokom blagdanskog razdoblja.