Pretraga tekstova
I dok životinje infekciju uglavnom prežive bez simptoma, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica kod ljudi može biti izrazito teška. Simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u stomaku te unutarnja krvarenja.
Nova naučna studija otkriva zabrinjavajući trend: krimsko-kongoanska hemoragijska groznica, koju prenose tropske krpelji, više nije isključivo problem Afrike i Azije. Opasni virus već kruži među životinjama na jugu Francuske, a s klimatskim promjenama mogao bi se proširiti i sjevernije.
Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica smatra se jednom od najopasnijih virusnih bolesti koje prenose krpelji. Najnoviji podaci iz Francuske pokazuju da se uzročnik sve više ukorjenjuje i u Evropi.
Naučnici iz poljoprivredne organizacije CIRAD u Montpellieru analizirali su krvne uzorke oko 8.600 goveda i 2.100 divljih životinja prikupljenih između 2008. i 2022. godine. Rezultati su otkrili prisutnost antitijela na virus krimsko-kongoanske hemoragijske groznice u gotovo dva posto slučajeva, ponajviše u Pirenejima.
Posebno zabrinjavajuće je što su u nekim zajednicama pronađeni lokalni klasteri u kojima je patogen već postao endemičan. "Prisutnost trajnih antitijela kod preživara potvrđuje postojanje ciklusa prijenosa između životinja i krpelja", navodi tim predvođen istraživačicom Céliom Bernard.
I dok životinje infekciju uglavnom prežive bez simptoma, bolest kod ljudi može biti izrazito teška. Simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u stomaku te unutarnja krvarenja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, smrtnost doseže i do 40 posto, piše Bluewin.
Glavni prijenosnici su krpelji roda Hyalomma, koji prirodno nastanjuju toplija područja. No, zbog transporta stoke, migratornih ptica i globalnog zagrijavanja već se godinama šire prema sjeveru. U Francuskoj je virus dosad potvrđen isključivo u ovim krpeljima, ali oni su već pronađeni i u Njemačkoj.
Ljudski slučajevi u Francuskoj zasad nisu zabilježeni, no stručnjaci upozoravaju da će rizik rasti širenjem populacije krpelja.
Zbog toga je, naglašavaju naučnici, nužno pomno pratiti stanje kod životinja, krpelja i okolišnih faktora. "Otkrivanje virusa u Francuskoj pokazuje da Evropa mora posvetiti veću pažnju zoonotskim patogenima", stoji u izvještaju.
Virus krimsko-kongoanske hemoragijske groznice poznat je već desetljećima u Africi, na Bliskom istoku, Balkanu i u središnjoj Aziji. U posljednjim godinama pojavio se i u Španiji, Grčkoj i Italiji, a sada postoje jasni dokazi da prijeti i Francuskoj.
Tagovi
Virus Krpelj Zoonotski patogeni Francuska Hemoragijska groznica Prisutnost antitijela
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🍂Predstavljanje izlagača 🍂 Tradicionalni obrt " Grnčarstvo Ohran ", Visoko Posude od gline 🏺 Pisani tragovi kažu da grnčarstvo u mjestu Liješeva, nadomak Visokog, seže daleko u prošlost. Jedan je od tradicionalnih visočkih zanata, koji s... Više [+]
🍂Predstavljanje izlagača 🍂
Tradicionalni obrt " Grnčarstvo Ohran ", Visoko
Posude od gline
🏺 Pisani tragovi kažu da grnčarstvo u mjestu Liješeva, nadomak Visokog, seže daleko u prošlost. Jedan je od tradicionalnih visočkih zanata, koji su opstali u manjoj mjeri i do danas.
⚱️ Toliko značajan za ovaj kraj, utkan u generacije mještana Liješeve, izuzetno kulturno nasljeđe Visokog, koje se nalazi na Preliminarnoj listi nematerijalne kulturne baštine BiH.. Nekada je ovaj zanat bio osnov egzistencije mnogih porodica, a danas samo odvažni i uporni nastavljaju tradiciju po kojoj je Liješeva nadaleko poznata.⚱️
🏺 Jedan od tih čuvara ovog zanata je porodica Ohran. Nastavljajući očevim stopama, grnčar Emir Ohran je naslijedio umijeće izrade glinenih posuda, a ljubav prema glini i tradiciji mu je urezana još od djetinjstva. Danas je " Grnčarstvo Ohran " aktivni čuvar zanata koji spaja prirodu i čovjeka. Zahvaljujići tome u krugu ove čestite porodice nastaju unikatni grnčarski proizvodi: glineni lonci, bardaci, pršulje, ćupovi, šerpe, tepsije, sačevi, duboki tanjiri i ostale posude različitih oblika i veličina.⚱️
🏺Osim estetske funkcije, hrana pripremljena u zemljanim posudama je zdravija, ukusnija i vraća u neka minula vremena. Svoju namjenu nalaze u kulinarstvu i gastronomskoj ponudi, pripremi i prezentaciji jela koja odišu tradicijom i bosanskom sofrom.
🏺 Svaka posuda nosi pečat grnčara, svakoj se posvećuje posebna pažnja i izrada.
🏺 Pozivamo Vas da posjetite ovaj štand, osjetite duh tradicije i kulture visočkog kraja. Ponesite sa sobom jedinstven suvenir u kojem hrana miriše i posebno inspiriše.
#JesenuVisokom 🍂
Adi Pašalić
prije 1 tjedan
Bude li na stanju, ponesem iduce sedmice ... Bude li na stanju, ponesem iduce sedmice ...
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Adi trebam jedan ozbiljan ćup u kojem mogu skuhati grah ili begovu čorbu za 10-ak ljudi Adi trebam jedan ozbiljan ćup u kojem mogu skuhati grah ili begovu čorbu za 10-ak ljudi