Pretraga tekstova
Stopa zaposlenosti u ruralnim područjima porasla je za 2% u istom razdoblju, sa 66% na 68%, a u istom razdoblju udio područja ekološkog uzgoja u EU porastao je na 7%.
Između 2016. i 2017. godine stope siromaštva u ruralnim područjima nastavile su se smanjivati, dosegnuvši 24% u 2017. godini. U istom razdoblju udio područja ekološkog uzgoja u EU porastao je na 7%. To je među ključnim podacima najnovijeg ažuriranja pokazatelja zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koji doprinose ocjeni uspješnosti ZPP-a.
Koristeći 178 pokazatelja i više od 900 pod-pokazatelja, ovaj je okvir osmišljen kako bi se procijenilo koliko dobro ZPP djeluje prema svojim trima glavnim ciljevima održive proizvodnje hrane, održivom upravljanju prirodnim resursima i klimatskim aktivnostima te uravnoteženom teritorijalnom razvoju.
Nastavlja se pomak prema tržišno orijentiranom ZPP-u, pri čemu izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU održava snažne rezultate u vrijednosti od 137,5 milijardi eura u 2018. To je slučaj unatoč smanjenju konkurentnosti cijena u EU u posljednjih nekoliko godina. Osim toga, trgovinska bilanca EU za poljoprivredno-prehrambene proizvode ostaje pozitivna, na 21,7 milijardi eura u 2018. godini, objavila je Evropska komisija.
Što se tiče ruralnih područja, najnoviji podaci pokazuju da su stope siromaštva u opadanju i pale su za 2% između 2016. i 2017. (s 26% na 24%). Istodobno, stopa zaposlenosti u ruralnim područjima porasla je za 2% u istom razdoblju, sa 66% na 68%.
Nadalje, udio područja ekološkog uzgoja i dalje raste u EU. U 2016. godini on predstavlja 6,7% ukupne poljoprivredne površine u EU, što je ekvivalent od 11,9 miliona hektara. U 2017. godini ekološki uzgoj dosegao je 7% ukupne poljoprivredne površine, što predstavlja 12,6 miliona hektara poljoprivrednih površina.
Primjerice, Austrija je država članica s najznačajnijim dijelom područja ekološkog uzgoja. U razdoblju od 2016. do 2017. godine udio se povećao za dodatnih 2%, s 21% na 23% ukupne poljoprivredne površine.
Dio mjera ozelenjavanja - potpora dohotku ZPP-a za poljoprivrednike koji prate specifične poljoprivredne prakse koje pomažu u ispunjavanju okolišnih i klimatskih ciljeva - područja ekološkog fokusa su područja obradivog zemljišta koja pridonose biološkoj raznolikosti. Ta područja su neznatno porasla između 2016. i 2017. godine, s 11,1 miliona hektara u 2016. na 11,4 miliona hektara u 2017. godini.
Konačno, nedavno povećanje emisija amonijaka iz poljoprivrede se usporilo, stabilizirajući se na 3,61 miliona tona u 2016., s 3,60 miliona tona u 2015. godini.
Izvori
Tagovi
Stopa siromaštva Ruralna područja Ekološka proizvodnja ZPP Zaposlenost
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.