Od naredne godine dio entitetskih agrarnih budžeta usmjerit će se prema dijaspori za populariziranje autohtonih bh. pasmina i proizvoda.
Novčane doznake iz inostranstva godinama su najznačajniji vid pomoći bh. stanovništvu. Podaci Centralne banke BiH, pokazuju da su one veće čak i od iznosa stranih investicija u našoj zemlji. Naime, ukupni tekući transferi u 2024. iznosili su 5,69 milijardi maraka i za čak 425 miliona KM su veći u odnosu na godinu ranije.
Nakon višemjesečnih analiza, donesena je revolucionarna odluka, a koja se još uvijek "krije" u jednoj od ministarskih ladica, no kako saznajemo, od naredne godine poljoprivredni poticaji se proširuju i na našu dijasporu!
Odluka je donesena s ciljem populariziranja bh. poljoprivrede u svijetu. Jedini uslov za ostvarivanje novčane podrške iz BiH za građane dijaspore, bit će da proizvode naše autohtone proizvode.
Kako se navodi u odluci, u koju smo imali uvid, u prvoj godini, odnosno 2026., dio entitetskih agrarnih budžeta što se tiče biljne proizvodnje usmjerit će se na uzgajivače izvan BiH koji odluče uzgajati mladi ljubuški krompir ili bamiju (sjeme iz Brčkog), one koji podignu vinograde (žilavku i blatinu) ) te one koji podnesu zahtjev za kupovinu steonih junica gatačkog govečeta ili buše, odnosno mladih grla bosanske pramenke ili bosanskog brdskog konja (kapitalne investicije).
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zaduženo je da do kraja ove godine završi sve procedure po pitanju odobrenja izvoza pod posebnim uvjetima sjemena i grla.
"Zašto da bh. dijaspora ostane zakinuta? Ako već šalju milijarde u domovinu, zaslužuju i simboličnu podršku za svoj trud", poručuju iz udruženja koje okuplja bh. dijasporu, odakle je potekla ova inicijativa, a koju su načelno već odobrili nadležni u BiH.
Malo bolje upućeni u ovu tematiku, kažu da odluka nije iznenađenje, jer navodno punica ministra Staše Košarca u jednom selu kod Dizeldorfa imala velike plantaže povrća.
Istovremeno će, navode izvori, ova odluka pomoći i domaćim poljoprivrednicima, jer će dijaspora od njih kupovati sjeme, odnosno grla.
Dijaspora će moći aplicirati putem specijalne online platforme nazvane Poticaj za korijenje, gdje će, uz prijavu, morati dokazati da posjeduju ili su uzeli u zakup barem jedan hektar zemljišta.
Hercegovci su djelovali proaktivno, kaže naš izvor, navodeći da jedan od naših vodećih vinarara, u Toskani u Italiji zakupio dva hektara zemljišta gdje je posadio žilavku.
Iz BiH su pozdravili ovu inicijativu, ističući kako je vrijeme da se dijaspora konačno uključi u razvoj bh. agrara.
U međuvremenu, bit će formirana komisija koja će odlučivati o pravilima dodjele poticaja, a prvi sastanak se očekuje u julu.
Odluku o izdvajanju dijela agrarnih budžeta za bh. dijasporu, pročitajte ovdje.
Naslovna fotografija: Facebook/Staša Košarac/Shutterstock/trofalenaRV
Tagovi
Partner
Halilovići 10,
71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba
web: https://www.agroklub.ba