Regenerativna poljoprivreda: Precijenjena rješenja za klimatske promjene?

Regenerativna poljoprivreda često se promovira kao način smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja profitabilnosti, no nova studija nevladine organizacije Agri benchmark, postavlja pitanja o njenoj učinkovitosti.

Nazvana "Regenerativna poljoprivreda i ublažavanje klimatskih promjena - velika očekivanja, mali uspjeh", objavljena je u časopisu EuroChoices te analizira praksu smanjenja obrade tla i međusadnje usjeva.

Autori predlažu učinkovitije korištenje azota

Njeni autori, dr. Yelto Zimmer, dr. Joachim Lammel, prof. Ludwig Theuvsen i Barry Ward, zaključuju da su ekonomske koristi regenerativne poljoprivrede često precijenjene jer ove prakse nisu uvijek izvedive na globalnom nivou i mogu smanjiti prinos.

Također, kažu da smanjeni prinosi mogu dovesti do promjena u korištenju zemljišta koje poništavaju učinke sekvestracije ugljika.

Iako priznaju ekološke koristi poput smanjenja erozije, autori tvrde da učinkovitost regenerativne poljoprivrede u smanjenju stakleničkih plinova nije dokazana. Osim toga, poljoprivrednici često trebaju stalnu financijsku pomoć za održavanje tih metoda.

Smanjiti korištenje gnojiva

Stoga predlažu učinkovitije korištenje azota kao održiviji pristup smanjenju emisija. Drže da poboljšanjem učinkovitosti korištenja gnojiva poljoprivrednici mogu smanjiti emisije, troškove i povećati produktivnost, bez potrebe za prihvaćanjem gubitaka u prinosima.

Zdravo zemljište, kako si? O prednostima i izazovima regenerativne poljoprivrede

Autori pozivaju na kritički dijalog i smatraju da bi poljoprivrednici trebali usmjeriti pažnju na konkretne strategije za smanjenje stakleničkih plinova, poput spomenute veće učinkovitosti azota.

Inače, regenerativna poljoprivreda je sistem metoda čijom se primjenom povećava bioraznolikost, plodnost tla, kruženje vode i pojačavaju usluge ekosistema.

Studiju možete pročitati u dokumentu ispod teksta.