Pretraga tekstova
Iako priznaju ekološke koristi poput smanjenja erozije, autori studije drže da su ekonomske koristi regenerativne poljoprivrede često precijenjene.
Regenerativna poljoprivreda često se promovira kao način smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja profitabilnosti, no nova studija nevladine organizacije Agri benchmark, postavlja pitanja o njenoj učinkovitosti.
Nazvana "Regenerativna poljoprivreda i ublažavanje klimatskih promjena - velika očekivanja, mali uspjeh", objavljena je u časopisu EuroChoices te analizira praksu smanjenja obrade tla i međusadnje usjeva.
Njeni autori, dr. Yelto Zimmer, dr. Joachim Lammel, prof. Ludwig Theuvsen i Barry Ward, zaključuju da su ekonomske koristi regenerativne poljoprivrede često precijenjene jer ove prakse nisu uvijek izvedive na globalnom nivou i mogu smanjiti prinos.
Također, kažu da smanjeni prinosi mogu dovesti do promjena u korištenju zemljišta koje poništavaju učinke sekvestracije ugljika.
Iako priznaju ekološke koristi poput smanjenja erozije, autori tvrde da učinkovitost regenerativne poljoprivrede u smanjenju stakleničkih plinova nije dokazana. Osim toga, poljoprivrednici često trebaju stalnu financijsku pomoć za održavanje tih metoda.
Stoga predlažu učinkovitije korištenje azota kao održiviji pristup smanjenju emisija. Drže da poboljšanjem učinkovitosti korištenja gnojiva poljoprivrednici mogu smanjiti emisije, troškove i povećati produktivnost, bez potrebe za prihvaćanjem gubitaka u prinosima.
Zdravo zemljište, kako si? O prednostima i izazovima regenerativne poljoprivrede
Autori pozivaju na kritički dijalog i smatraju da bi poljoprivrednici trebali usmjeriti pažnju na konkretne strategije za smanjenje stakleničkih plinova, poput spomenute veće učinkovitosti azota.
Inače, regenerativna poljoprivreda je sistem metoda čijom se primjenom povećava bioraznolikost, plodnost tla, kruženje vode i pojačavaju usluge ekosistema.
Studiju možete pročitati u dokumentu ispod teksta.
Dokumenti
Tagovi
Regenerativna poljoprivreda Agri benchmark EuroChoices Studija Korištenje dušika
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.