Provjeri prije nego podijeliš dalje: Dezinformacije igraju na emocije

Dezinformacije najčešće određujemo kao netačne i namjerno kreirane informacije s ciljem obmane javnosti, nanošenja štete ili ostvarenja političkih i ekonomskih interesa. Pošteđene ove pošasti nisu ni domene najosjetljivije po čovjeka, a to su prije svega prehrana i medicina, gdje su lažne informacije svakako najštetnije za pojedinca.

Koliko smo ih svjesni i kako se protiv njih boriti, bilo je pitanje panel rasprave "(Dez)informacije – kako prepoznati lažne vijesti?", održane tokom konferencije Agrorocks u Osijeku.

21 fact-checking projekt za otpornost društva

Na panelu, koji je moderirao dr. sc. Tomislav Levak, Fact checking tutor, čulo se da trenutno u svijetu postoji više od 440 registriranih fact-checking platformi, što pokazuje koliko je provjera informacija postala važna.

U koštac s dezinformacijama hvata se i susjedna Hrvatska, a kako je naveo Josip Popovac, direktor Agencije za elektroničke medije, uz pomoć sredstava Evropske unije, uspostavljen je 21 fact-checking projekt fundiran s 4,1 milion eura.

"Ideja je bila da se fact checkeri povežu sa akademijom, institutima, naučnom zajednicom i da se diverzificira područje interesa fact checka, da budu što specijaliziraniji, što uključeniji u temu", istaknuo je Popovac, naglasivši kako je namjera instruirati kulturu provjere činjenica među svima nama.

Među ovim projektima je i platforma FoodFacts - internetski sistem provjere tačnosti informacija o hrani, na kojem zajednički rade Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka i informacijski sistem Agroklub. Upravo je prehrana jedna od najosjetljivijih kategorija kada je riječ o dezinformacijama.

Mrkva ili paradajz - koja hrana poboljšava naš vid?

Mnogi danas olako prihvataju vijesti ili narativ, ne razmišljajući koliko je to činjenično i naučno i šta iza pojedinih dezinformacija stoji.

"Sijaset je lažnih predstavljanja proizvoda, reklama, lažnih narativa, difamiranja kompletnih jednih grana prehrane, ima tu i naše endemske mitomanije, i nekih uvriježenih mitova koje prihvaćamo za činjenice. Većina mama i danas kaže djetetu jedi mrkvu, imat ćeš bolji vid, a što je baš dokazano kao dezinformacija", naveo je Popovac, pozivajući sve da konsultiraju fact checkere i provjere sumnjive informacije.

Teška borba protiv prehrambenih mitova

Prof. dr. sc. Ines Banjari, glavna urednica platforme Food Facts i stručnjakinja nutricionistica s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, potvrdila je izazov s kojim se susreću.

"Ovo je jedan užasno težak zadatak. Boriti se protiv dezinformacija koje kruže o hrani i prehrani, kojih ima toliko da je prosječnoj osobi nemoguće ponekad utvrditi je li nešto tačno ili netačno", kazala je prof. Banjari.

Platforma se bori i protiv tradicionalnih mišljenja koja opstaju uprkos naučnim istraživanjima koja ih pobijaju. Najčešći upiti i dezinformacije odnose se na aktuelne teme, poput, na primjer detoks režima u pojedinim dijelovima godine, sigurnosti hrane i potencijalnih zdravstvenih učinaka.

Laka meta za emocije

Zašto su dezinformacije o hrani tako česte i opasne objasnila je Sara Mikrut Vunjak, pomoćnica direktora Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

"Hrana je univerzalna tema, svi jedemo, svih nas se tiče" rekla je. Lažne vijesti o hrani najčešće su formulirane tako da pobuđuju jak sentiment, bilo da je to strah ("ako jedete ovu hranu, dobit ćete rak") ili nada ("produžit ćete život").

Mikrut Vunjak je upozorila da je nutricionizam izrazito složena nauka, a preporuke se mijenjaju u skladu s najnovijim naučnim postignućima, što u javnosti često stvara stav: ‘oni to ionako stalno mijenjaju’. Najopasnije je, smatra, segment kognitivne pristranosti (tzv. confirmation bias), gdje smo skloni vjerovati vijestima koje potvrđuju naša postojeća uvjerenja. I moderator Levak se složio: "Ako vam izazove oduševljenje, strah, neku jaku emociju, posumnjajte u to."

Nauku u medije

Vedran Stapić, predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske i direktor Agrokluba, domaćina konferencije te partnera u projektu Food Facts, naglasio je važnost postojanja fact-checking mehanizma.

"Sama činjenica da znamo da na domaćoj medijskoj sceni postoji netko ko će provjeriti nešto, mislim da radi jedan ozbiljan korektiv u čitavoj medijskoj industriji", rekao je Stapić.

Potreba za kvalitetnim informacijama je golema. Kroz projekt Food Facts planirali su blizu 200 sadržaja, no Stapić je priznao: "Nikada nismo bili u situaciji da nam nedostaje tema, nego u situaciji da ne možemo realizirati sve teme koje su došle na sto."

Ključ je u borbi protiv 'vrlo površnih informacija' na temelju kojih se donose odluke: "Trebamo nauku, trebamo nove spoznaje, koje će mediji jasno artikulirati prema javnosti."

Učiti i biti glasniji

Na pitanje moderatora što se još može učiniti, panelisti su ponudili kratke, jasne odgovore:

"Učiti", precizan je bio Popovac.

Profesorica Banjari je pozvala na preuzimanje priručnika koji je izrađen u sklopu projekta Food Facts, a koji "doslovce korak po korak" objašnjava kako se radi provjera činjenica.

Mikrut Vunjak je upozorila na to kako i stručnjaci formuliraju svoje izvjetaje u cilju izbjegavanja clickbait naslova. Prisjetila se slučaja gdje je iz korektnog izvještaja HAPIH-a izvučen naslov "Hrvati jedu zagađenu hranu, nalazi inspekcije su dramatični", iako su, kako navodi, nalazi bili sve osim dramatični.

Vedran Stapić vidi potencijalni "lijek" u dvije tačke: trajno dizanje razine medijske pismenosti i da "oni koji imaju šta za reći, a pritom mislim na nauku, budu glasniji."

Samo kvalitetan izvor informacija i razvoj medijske pismenosti mogu dugoročno rezultirati promjenom, zaključeno je na panelu.