Prijete li povećane oborine obradivom zemljištu?

Povećane oborine koje su zadesile pojedine dijelove BiH spriječile su poljoprivrednike u njihovim uobičajnim jesenjim radovima zaoravanja i jesenjeg đubrenja oranica.

Poljoprivrednici s nestrpljenjem očekuju prestanak intenzivnih padavina koje su u BiH registrovane još od srijede. Najteže su pogođeni dijelovi sjeverne i sjevero-zapadne Bosne, naselja uz korito rijeka Save, Une i Sane. Za pojedine dijelove zapadne Hercegovine FHZ izdao je i upozorenje "crveni meteo alarm" na povećane oborine koje su u nekim naseljima prešle uobičajne vrijednosne parametre za ovo doba godine. Velike probleme u brdskim područjima stvaraju i nabujali potoci, te začepljeni odvodni kanali uz pojedina polja. Mnogi poljoprivrednici se još uvijek nisu oporavili od prošlogodišnjih katastrofalnih poplava, a već su u strahu i zabrinutosti zbog novih. Za sada, jedina nada su optimistične prognoze koje za vikend najavljuju stabilno i suho vrijeme bez padavina.

Povećan vodostaj rijeka u USK

Obilne kišne padavine proteklih dana prouzrokovale su porast vodostaja na gotovo svim vodotokovima na području USK. Probleme stvaraju podzemne i površinske vode koje su prouzrokovale plavljenje pojedinih dijelova Općine Bosanska Krupa u naseljima Zalug i Govedarnici gdje su zabilježena manja plavljenja poljoprivrednih imanja i pomoćnih objekata. Također izlijevanjem potoka Svetinja poplavljeno je nekoliko objekata i poljoprivredno zemljište. Rijeka Una je još uvijek u svom koritu i ukoliko padavine prestanu, nema opasnosti od njenog izlijevanja. Na području Općine Bihać i naseljima Golubići, Čavkići, Kamenice i Vedro Polje, prema podacima nadležnih službi, pod vodom je bilo oko 60 kuća i nekoliko pomoćnih poljoprivrednih objekata. Zabilježen je i porast rijeke Sane, ali nema naznaka da bi se mogla izliti iz svoga korita te ugroziti kuće i poljoprivredna dobra.

Rekordne padavine u Hercegovini

Prema podacima Agencije za vodno područje Jadranskog mora bilježi se konstantan trend opadanja rijeke Neretve, koja je vrhunac dosegla u četvrtak oko 14 sati kada je vodostaj iznosio 854 cm. Najteže stanje je u ruralnim područjima općina: Mostar, Livno, Široki Brijeg, Čitluk, Ljubuški gdje je zabilježeno i najveće plavljenje poljoprivrednih površina, a radi se o privatnim gazdinstvima i imanjima na kojima se nalazila kukuruzovina te manje količine još uvijek neubranog kupusa. U Općini Livno mjestimično su se u polje izlile rijeke Bistrica i Struba, ali za sada nije bilo prijavljenih šteta na poljoprivrednim objektima i zemljištima. Poljoprivrednici u Hercegovini bez straha od intenzivnijih padavina i izlijevanja rijeka u polja i poljoprivredna dobra mogu dočekati vikend, za koji se prema podacima FHZ, očekuje djelimično sunčano i suho vrijeme.

Najavljen je prestanak padavina

Na većini vodotoka na vodnom području rijeke Save protekli dan zabilježen je manji porast vodostaja, a iz nadležne Agencije za vodno područje rijeke Save saopćeno je da se porast vodostaja kretao oko 4 do 5 cm po satu. Izuzev izlijevanja bujičnih vodotoka, nije registrovano izlijevanje rijeka van korita.

U Općinama Bosanski Novi, Kozarska Dubica i Kostajnici registrovana su plavljenja u pojedinim naseljima pomoćnih poljoprivrednih objekata i poljoprivrednog zemljišta. Iz Civilne zaštite Kozarska Dubica ističu da nema opsanosti od izlijevanja rijeka iz korita te da su većina poplavljenih površina plavljena nadiranjem bujičastih voda. FHZ FBiH i RHZ RS-a u svojim prognozama najavljuju već danas prestanak padavina, te opadanje vodostaja rijeka.

Poljoprivrednicima ostaje ćišćenje imanja i zemljišta

Za vikend koji je pred nama očekuje se više sunčanih radoblja i bez upozorenja meteo alarma za padavine. Metereološke prilike idu u prilog poljoprivrednicima kojima ostaje čišćenje poplavljenih imanja i poljoprivrednog zemljišta nakon povlačenja vode. Još uvijek niti jedna institucija i odgovorna služba nisu uputile poziv za registraciju i prijavu nastale štete koje je zasigurno, ali u ne tako velikom obimu, bilo jer se radi o periodu kada je berba mnogih zasijanih kultura već davno obavljena. I dok čekaju još uvijek naplatu od prošlogodišnjih poplava, poljoprivrednici su doživjeli i novu poplavu ali u mnogo manjem intenzitetu i manjoj šteti.

Šta činiti sa zemljištem poslije povlačenja vode?

Nakon povlačenja vode sa poljoprivrednog zemljišta, često ostaje blato, mulj, fekalije te smeće. Sve to, ukoliko se ne poduzmu mjere čiščenja, može ostati pomiješano sa đubrivom i pesticidima nataloženo u njivama, baštama ili voćnjacima. Iako je riječ o veoma brzom povlačenju vode i neakumuliranju kao u prethodnim poplavama, nesumnjivo je da je došlo određenih promjena fizičkog i hemisjskog kvaliteta zemlje.

Prije svega, narušen je mehanički sastav zemljišta, vodno vazdušne osobine i kiselost. Neophodno je nakon mehaničkog čišćenja izvršiti kalcizaciju zemljišta unošenjem kreča. Nakon tretmana sa krečom izvršiti uobičajno duboko oranje čime se popravlja struktura i poroznost, nakon čega se može izvršiti površinsko prehranjivanje parcele NPK đubrivom. Povrće koje je bilo pod vodom, savjetuje se ne konzumirati.

Foto: depositphotos.com, jayafish