Priča o nastanku trezora sudnjeg dana - globalnog skladišta sjemena

U knjizi "Sapiens: Kratka historija čovječanstva" Yuval Noah Harari detaljno opisuje Agrarnu revoluciju, koja se dogodila prije oko 10.000 godina i smatra je jednom od ključnih prekretnica u ljudskoj historiji.

Prestali smo se baviti samo lovom i sakupljanjem, a počeli smo obrađivati zemlju, uzgajati i pripitomljavati biljke koje su dovele do usjeva koje danas jedemo.

Na sjeveru planete Zemlje

Agrarna revolucija dovela je do stalnih naselja, privatnog vlasništva, poreza i složenih društvenih hijerarhija. Ljudi više nisu bili nomadi, pa su počeli razvijati organizirane zajednice i složene društvene strukture.

I dok su ove promjene omogućile ljudima da izgrade složena društva i osiguraju stabilnije snabdijevanje hranom, one su također postavile temelje za novu ranjivost: ovisnost o ograničenom broju usjeva čija genetska raznolikost postaje kritično ugrožena. No genetska raznolikost tih pripitomljenih usjeva, razvijana hiljadama godina, danas nestaje. Posljedice ovog gubitka mogle bi biti ozbiljne.

Ledeni sjemenski trezor na Svalbardu nakratko otvara vrata, čuvaju i bh. sorte

Svalbard je arhipelag smješten između Norveške i Sjevernog pola. Najveći otok je Spitsbergen, a glavni grad je Longyearbyen. Jedna od zanimljivosti o njemu je da je na njemu zabranjeno umiranje, barem u teoriji. Tačnije, zbog permafrosta grobovi ne mogu normalno zadržati tijela, pa stariji i teško bolesni ljudi se obično prebacuju na kopno Norveške.

Tokom svog boravka na Zavodu za abdominalnu hirurgiju prošle godine upoznao sam čovjeka koji je došao u posjetu mom "cimeru", a radi kao medicinski tehničar u bolnici u glavnom gradu Svalbarda.

Svalbard je također dom "Trezora sudnjeg dana", globalnog skladište sjemena, u kojem je pohranjeno više od milion uzoraka sjemena iz cijelog svijeta.

Nestanak biološke raznolikosti

Dokumentarni film "Seeds Of Time" (2013.) rediteljice Sandy McLeod koji istražuje globalnu prijetnju nestanka biološke raznolikosti i napore pionira u poljoprivredi, prati Caryja Fowlera, da osigura budućnost ljudske hrane putem očuvanja sjemena.

Cary Fowler je američki poljoprivrednik i stručnjak za očuvanje biološke raznolikosti. Doktorirao je sociologiju na Univerzitetu Uppsala u Švedskoj. Bio je izvršni direktor Global Crop Diversity Trust (Crop Trust), organizacije koja se bavi očuvanjem genetske raznolikosti usjeva.

Fowler je najpoznatiji po inicijativi za osnivanje Svalbardskog globalnog skladišta sjemena (Trezora sudnjeg dana), koje je otvoreno 2008. godine. Skladište služi kao globalna rezerva za pohranu sjemena usjeva iz cijelog svijeta, osiguravajući njihovu dostupnost u slučaju globalnih kriza.

Dizajnirano da izdrži globalne krize poput klimatskih promjena, ratova i prirodnih katastrofa. U njemu je pohranjeno više od milion uzoraka sjemena iz gotovo svih zemalja svijeta. Skladište je projektirano tako da može funkcionirati bez vanjske energije i da je zaštićeno od vanjskih prijetnji.

Borba malog čovjeka/poljoprivrednika protiv moćnih korporacija

Film prati Fowlera dok putuje širom svijeta, od poljoprivrednih gazdinstva u Africi i Aziji do udaljenih laboratorija i naučnih instituta, pokazujući izazove koje farmeri i naučnici susreću u očuvanju lokalnih sorti i održavanju genetske raznolikosti.

Globalna poruka

Osim snažnog edukativnog aspekta, dokumentarac upoznaje gledatelje s konceptima genetske raznolikosti, važnosti sjemena za prehrambenu sigurnost i načinima na koje se može ostvariti globalna saradnja. Naglašava kako očuvanje sjemena nije samo tehnički zadatak, nego i moralna obaveza prema budućim generacijama.

"Seeds of Time" spaja osobnu priču Caryja Fowlera s znanstvenom vizijom i globalnom porukom. Film pokušava inspirisati publiku da razmisli o značaju prehrambene sigurnosti, biološke raznolikosti i proaktivnog djelovanja u zaštiti okoliša i usjeva.