Do 40 odsto prinosa se svake godine izgubi kao posljedica djelovanja štetočina i bolesti, a bez upotrebe pesticida štete bi bile i dvostuko veće. Ipak upotreba hemijskih sredstava zahtijeva adekvatno i odgovorno korištenje i skladištenje.
Biljna proizvodnja, velikim dijelom oslanja se na upotrebu pesticida kako bi se zaštitila od bolesti i štetočina, a iako oni daju ključni doprinos poljoprivrednoj proizvodnji, često se javljaju i negativni uticaji na zdravlje ljudi, ali i životnu sredinu. Najveći razlog tome je neadekvatna upotreba hemijskih sredstava.
Izvještaj Evropske unije o ostacima pesticida u hrani za 2015. godinu, otkriva da je u 48 odsto analiziranih jabuka pronađeno više rezuida, 55 odsto u breskvama i 56 odsto u trešanjama. Od povrća najviše ostataka štetnih materija bilježi se u: salati, šargarepi, paprici, krastavcima, paradajizu i krompiru.
Od gajenih kontinentalnih voćaka, jabuka po pravilu ima najveću upotrebu pesticida po jedinici površine sa najvećim brojem zaštitnih tretmana.
"Nije sporna upotreba pesticida, već činjenica da se veoma često ne primjenjuju na adekvatan način i u neprimjerenim dozama. Proizvođači moraju imati na umu, da ukoliko se javi smanjena efikasnost specifičnih pesticida, povećanje doze ne obezbjeđuje veću efikasnost. I zato je od izuzetne važnosti saradnja između proizvođača i obrazovnih ustanova u širenju novih znanja i iskustava u proizvodnji bezbjedno zdrave i ekološke hrane i poljoprivrede uopšte," ističe Radmila Ćalić, savjetodavac za zaštitu biljaka iz PSSS Loznica.
Prema njenim rečima dobra poljoprivredna praksa podrazumijeva primjenu znanja u korištenju prirodnih resursa na održivim principima. Zbog toga je potrebno adekvatno odabrati vrstu i sortu, u pogledu vremena sijanja, sadnje, produktivnosti, otpornosti na bolesti. Zatim, je potrebno utvrditi optimalno odnos između grupa usjeva radi racionalnog korištenja radne snage. Potrebno je i upotrebiti umjerene količine organskih i mineralnih đubriva, kao i žetvene i druge organske ostatke za održavanje stablinosti hranjivih materija u zemljištu.
Međutim, ono što je prema njenim rečima najveći problem današnjeg poljoprivrednika je nesavjesno korištenje hemijskih sredstava, kao i njihovo neadekvatno skladištenje, a to zna itekako da ugrozi zdravlje ljudi, životinja i samu životnu sredinu.
"Sredstva za zaštitu biljaka moraju se držati na posebnom mjestu, neodostupna djeci i domaćim životinjama. Lice koje rukuje sa njima uvijek, bez izgovora, mora nositi gumene rukavice, zaštitno odjelo kao i masku za nos i usta. Ako ne mislite na svoje zdravlje, sigurno nećete ni na tuđe. Sredstva obavezno tačno odmjeriti, prema uputstvu, a nikako odmjeravati od oka," navodi ona.
Sredstva za zaštitu biljaka dolaze na tržište u različitim formulacijama, a najčešće se primjenjuju prskanjem. Uspjeh prskanja zavisi od mnogo faktora, a najviše od vremenskih prilika. Vjetar može prouzrokovati zanošenje sredstava na površine i biljke koje nismo planirali da prskamo i zato stručnjaci naglašavaju da se ono radi po mirnom vremenu bez vjetra. Ukoliko su temperature niže od 5 stepeni, ali i više od 25 smanjit će efikasnost ili izazvati fitotoksično djelovanje. Neki preparati gube efikasnost pod uticajem svjetla i zato ih je neophodno primjenjivati prema uputstvima proizvođača. Rosa je takođe nepoželjna jer mijenja koncentraciju sredstava, a kiša može djelovati pozitivno (u primjeni zemljišnih herbicida), ali u svim ostalim slučajevima nije poželjna jer ispire sredstvo.
Ćalićeva naglašava da koliko je bitno pravilno pripremiti i primjeniti zaštitna sredstva na biljke, gotovo sa istom ozbiljnošću moramo pristupiti i uklanjanju ambalaže. "Zabranjeno je ponovno korištenje ambalaže, a nakon korištenja obavezno je isprati i to na samom imanju gdje je sredstvo i primjenjeno. Važno je da se sa uređajem za aplikaciju ispere ambalaža odmah nakon pražnjenja i ispranu tečnost prebaciti u prskalicu. Postupak ispiranja se provodi kroz tzv. "trostruko ispiranje" ili ispiranje pod pritiskom. Ispranu amblažu obavezno probušiti i tako je učiniti neupotrebljivom."
Nikako praznu ambalažu bacati u vodu, jame, kanale, kanalizacione mreže, pored puteva, na deponije ili na bilo koji drugi način koji može dovesti do zagađenja životne sredine.
Tagovi
Autorica