Poticaji pod lupom: Kada farmeri postaju "zanimljivi" PDV inspekciji?

"Inspektor je htio da mi obračuna PDV na poticaj za mlijeko", rekao nam je jedan od poljoprivrednika čija je farma u proteklom periodu bila predmet kontrole Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Problem u kojem se našao, kako priča, riješio je tek kada je pomoć zatražio iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

"Bila je to velika inspekcija, od kako sam počeo raditi sve do sada, inspektor je pregledao svaki papir, na kraju sam uključio Ministarstvo i riješili smo taj dio oko PDV-a za subvencije", govor naš sagovornik uz molbu za anonimnost u ovom slučaju, jer kako dodaje, ne bi htio sebi praviti probleme, te da on nije jedini koji se našao u ovoj situaciji.

Kada inspektori kontrolišu?

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pojašnjavaju da Sektor za poreze redovno, shodno mjesečnim i godišnjem planu, izvršava kontrole registriranih obveznika, a pod određenim okolnostima i subjekata koji nisu upisani u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza.

"Onog momenta kada određeni pokazatelji/kriterijumi pokažu da je potrebno izvršiti određeni oblik kontrole: potpuna, djelimična sa razrezom, djelimična bez razreza – informativna, kod registriranog obveznika, to lice se uvrštava u mjesečni plan i unutar tog mjeseca na koji se plan odnosi pokreće se kontrola", kažu nam iz UIO BiH, dodavši da to svakako uključuje i one obveznike koji se po pitanju djelatnosti bave poljoprivredom.

Napominju da mjesečne planove (potpunih) kontrola Sektora za poreze čine obveznici koje je odabralo Odjeljenje za analizu i upravljanje rizicima, a na bazi prethodno postavljenih kriterijuma, odnosno uočenih rizika.

U proteklom periodu, izuzev tokom 2015. godine, kako kažu, nije bilo pojačanih kontrolnih aktivnosti u segmentu obveznika koji se bave djelatnošću poljoprivrede. Već se u planovima, obveznici iz ove kategorije javljaju sporadično jer su prepoznati po nekom od postavljenih pravila rizika.

Najčešće greške

Na osnovu sumiranja i analize rezultata kontrola, kao i uvida u redovne postupke, može se zaključiti da se kod poljoprivrednih obveznika PDV-a ponavljaju iste greške u primjeni propisa iz oblasti indirektnih poreza. Iz UIO BiH, za Agroklub, navode sljedeće:

• izostavlja se uključivanje primljenih subvencija različitih nivoa vlasti u osnovicu za obračun PDV, iako se radi o subvencijama koje su neposredno povezane sa cijenom dobra kojeg poljoprivrednik – PDV obveznik isporučuje određenom kupcu (najbolji primjer je kod isporuke mlijeka), čime se postupa suprotno članu 20. stav 1. Zakona o PDV-u,
• neosnovan ili nedovoljno dokumentovan odbitak ulaznog PDV za nabavljena dobra (za koja se ne zna gdje su i da li su stvarno utrošena u toku reprodukcionog ciklusa) kao npr. nabavka goriva kojeg ne prati adekvatna pravdanje o utrošku, nabavka sjemena i đubriva kojeg srazmjerno ne prati površina zemlje koju poljoprivrednih obrađuje,
• površne i neažurne pomoćne evidencije koje bi poslužile kao dokaz da se određeni događaj zaista i dogodio npr. neposjedovanje dokumenta o uginuće stada ili o priraštaju u stadu što ostavlja sumnju da li se to stvarno i dogodilo ili je dobro prometovano bez prikazivanje realizacije/prometa u knjigovodstvu,
• umanjenje roda koje se pravda elementarnim nepogodama iako ne postoji akt zvaničnog organa da je na navedenoj regiji ili mikro lokaciji bilo te vrste elementarene nepogode i sl.,
• odbitak ulaznog PDV za dobra koja nisu nikada aktivirana u poslovne svrhe (npr. odbitak ulaznog PDV-a kod nabavke građevinskog materijala za gradnju objekta ili kod kupovine mašine i isti godinama se nikako ne koriste)
• manjak dobara na koja se ne izvrši adekvatan obračun PDV-a,
• neprikazana realizacija dobara ili usluga.

"Kod utvrđenja navedenih nepravilnosti inspektori su, saglasno pozitivnim propisima i svojim obavezama, vršili pravilan, dodatni, obračun PDV-a u svojim zapisnicima, obračun kamate i izdavanje prekršajnih naloga, osim ukoliko za izdavanje prekršajnih naloga nisu postojala okolnosti koje bi isključile pokretanje prekršajnog postupka kao npr. nastupanje zastare za pokretanje postupka", preciziraju.

Naglašavaju i da inspektori nastoje u kontrolama pomoći predstavnicima obveznika, a naročito u segmentu onih u poljoprivredi, da se pojedine evidencije uspostave, da se pojedini događaji na adekvatan način moraju dokumentirati i slično, a sve kako bi to bilo od koristi za obje strane u postupku.

Nema osnova, kažu iz FMPVŠ

Iz Federalnog ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kažu da treba imati razumijevanja za preispitivanje obveza za naplatu poreza na dodanu vrijednost, međutim, dodaju kako vrlo često dešavaju situacije da u toku kontrole "ovlaštene osobe samostalno tumače određene odredbe, bez da komuniciraju sa svojom centralom, zbog čega dolazi do različitog postupanja u istovjetnim slučajevima."

Pojašnjavaju da je odredbom člana 20., stav 1., Zakona o PDV-u, propisano je da je porezna osnovica prometa dobara i usluga oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključivši subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

"Novčane podrške koje dodjeljuje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva su oblik subvencija koje nisu povezane sa cijenom poljoprivrednih proizvoda za koje se dodjeljuju. To je jasno vidljivo u svim programima novčanih podrški za proteklo razdoblje", navode iz FMPVŠ, pojasnivši da je osnova za dodjelu subvencije u najvećem broju proizvodnji hektar obrađenog poljoprivrednog zemljišta odnosno grlo stoke u stočarskoj proizvodnji.

Čak i u slučajevima kada se novčana podrška isplaćuje po jedinici proizvoda (litar mlijeka, sadnica i sl.), iz Ministarstva kažu kako ne postoji bilo kakav uvjet ili povezanost sa tržišnom cijenom tih proizvoda.

"Praktičan primjer je isplata novčane podrške za proizvodnju mlijeka po litru proizvedenog mlijeka koja ostaje nepromijenjena bez obzira na sezonske promjene cijene sirovog mlijeka", preciziraju u svom odgovoru.

Koliko mlijeka proizvodi BiH, a koliko uvozimo?

Isto tako podrške za proizvodnju pšenice, kukuruza, soje, tovne junadi, tovnih svinja, brojlera i drugih proizvodnji je više godina na istom nivou, dok se cijene tih proizvoda na tržištu vrlo često mijenjaju, ponekad i na dnevnoj osnovi.

"Jasno je da u ovom slučaju nema neposredne povezanosti isplaćenih subvencija sa cijenom dobara za koja se one dodjeljuju, pa prema tome ni osnove za uvrštavanje novčanih podrški koje dodjeljuje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u poreznu osnovicu."

Zbog svega navedenog, u FMPVŠ su mišljenja kako je potrebno da centrala UIO BiH u saradnji sa nadležnim ministarstvima izvrši uvid u postojeće novčane podrške za poljoprivrednu proizvodnju, nedvosmisleno utvrdi postojanje ili nepostojanje osnove za oporezivanje tih subvencija u skladu sa člankom 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te o tome informira sve svoje ispostave kako bi se osiguralo jednako postupanje pri utvrđivanju porezne osnovice prema klijentima.