Poljoprivrednici su čuvari zdravlja: "Sigurnost hrane nema alternativu"

Uloga domaćih proizvođača ključna je u lancu sigurnosti hrane. Upravo poljoprivrednici, kroz kvalitetne sirovine i proizvodne procese, čine temelj prehrambenog sistema.

Poruke su ovo s radionice "Dan zdravlja i sigurne hrane", održane u Kaknju, čiji su domaćini bili Ured za Bosnu i Hercegovinu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO) i Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Odgovornost svih u lancu

Obuhvaćene su teme vezane za utjecaj ishrane na zdravlje stanovništva, lokalnu poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu sigurnost, inspekcijski nadzor i zdravstvenu ispravnost hrane. Kako je poručeno iz FAO-a, BiH ima proizvode konkurentne ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu.

"Potrošači su sve više svjesni potrebe za traganjem za zdravom i kvalitetnom hranom, a tu potrebu prepoznaju i domaći proizvođači, koji imaju kvalitetne sirovine, procese i proizvode. Naši proizvođači izvoze na svih šest kontinenata, imaju proizvode konkurentne i kvalitetom i porijeklom, a i cijenom", kazao je Mirza Palo, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za BiH, dodavši kako imamo čime biti zadovoljni, ali da postoji i niz stvari koje možemo i trebamo popraviti.

Prema riječima Vlade Pijunovića, predstavnika FAO-a za BIH, sa aspekta ove organizacije UN-a, te na osnovu njihovih ispitivanja, osviještenost bh. kupaca nije na željenom nivou, ali nije ni tako loša.

Naveo je da su kontrole usklađene sa svim standardima i normama EU te da su "inspektori na svakom graničnom prijelazu na kojem je moguć uvoz ili izvoz". Dodatno ističe značaj očuvanja kvalitetnog i nezagađenog zemljišta, obzirom na to da ukoliko dođe do zagađenja zemljišta, ostajemo i bez vode i bez kvalitetne hrane.

"Već provodimo tri različita projekta o sigurnom upravljanju zemljištem. Evropska unija je jasno dala standarde koliko vještačkog đubriva i kako da se dozira za zemljište", kazao je Pijunović.

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, Sanin Tanković, upozorio je da rizici u vezi s hranom uvijek postoje, ali se oni mogu svesti na minimum uz odgovornost proizvođača, kontrolu uvoza i inspekcijski nadzor. Najveća odgovornost je, kako je rekao, na subjektima u poslovanju s hranom. On je dao preporuku potrošačima da uvijek kupuju samo ono "što mogu biti sigurni šta su kupili i pojeli".

"Domaća proizvodnja je dobra proizvodnja, ali ako nema deklaracije, vi kupujete na svoju odgovornost. Toplo preporučujem da se čitaju deklaraciju, rok upotrebe do ili najbolje upotrijebiti do, da se informišu. Obavezno skladištiti, ne miješati sirovu hranu sa pečenom", istakao je Tanković.

Partner proizvođačima

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica naglasio je svoju ulogu u svakodnevnim analizama hrane, s posebnim fokusom na proizvode animalnog porijekla.

Istekao je rok trajanja proizvoda koji ima oznaku "Najbolje upotrijebiti do". Smije li se takav konzumirati?

"Naš cilj da se svi proizvodi koji se nađu na policama marketa i trpezama građana budu zdravstveno ispravni, sigurni i u potpunosti kontrolisani. Sigurnost hrane je temelj zdravlja svake zajednice i ona nema alternativu", kazao je direktor INZ-a Muamer Mandra.

Događaj je organiziran između dva važna međunarodna datuma – Svjetskog dana zdravlja (7. april) i Svjetskog dana sigurne hrane (7. juni), kako bi se istakla neraskidiva veza između ishrane i zdravlja. Radionica je okupila predstavnike lokalne vlasti, udruženja poljoprivrednika, prehrambene industrije i međunarodnih organizacija, potvrđujući da je pitanje sigurnosti hrane zajednički zadatak – od oranice do trpeze.