Poljoprivrednici RS izlaze traktorima na ulice: Upozorenje na kolaps proizvodnje

Simbolično u 5 do 12, poljoprivrednici će danas krenuti u mirnu vožnju sa svojim traktorima u 8 općina i gradova Republike Srpske. Kako je saopćeno, cilj vožnje je da upozore na izuzetno teško stanje u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i proizvodnji mlijeka.

Od 1. januara 2026. godine najveći otkupljivač "Mlijekoprodukt" doo Kozarska Dubica smanjio je otkupne količine za najmanje 10%, a otkupne cijene za 0,05 KM. I druge mljekare u BiH smanjuju cijenu, te isključuju proizvođače iz otkupa, saopćilo je Udruženje poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, dodavši da su otkupne cijene u BiH, već više od godinu dana među najnižim u Evropi.

Zašto izlaze na ulice?

Ističu kako sa jedne strane, imaju ljude koji žele da rade i investiraju u ovu zemlju te da ulažu milijarde, plaćaju PDV, radnike, kupuju mašine, gorivo, hraniva za stoku, sjemena, dijelove, ulažu u objekte, dok s druge strane "imamo one koji misle da su ti državni poslovi napravljeni samo da bi oni imali platu i mogli kupovati nekretnine po inostranstvu (koje im ponekad i oduzmu). Na žalost, ovi drugi su pogodniji ovom društvu."

Prvi čovjek Mljekara Republike Srpske prodaje krave: 23 grla otišlo u Federaciju BiH

Navode kako je riječ o mirnoj vožnji, da neće biti blokada saobraćaja, te kako samo žele skrenuti pažnju na one koji trebaju podršku.

Poruke poljoprivrednika

U saopćenju su detaljno navedene poruke poljoprivrednika, koje prenosimo u izvornom obliku:

• Stop uništavanju sela - riječ je o velikom broju problema sa kojima se naše selo suočava. Od stalnih nestanaka struje, loših puteva, nedostatka osnovne infrastrukture. Čim zagrmi, nema struje... Pa sramota. A elektroprivrede, elektrane pretrpane radnicima. Pogledajte u koliko sela nema vode ljeti. Kako napojiti stoku? Pa i naša djeca trebaju trotoar kada idu u školu. Nije nam jasno ko su ti inženjeri koju projektuju puteve kroz sela, pa napravi 8 metara širine asfalta za auta, ne može metar za pješake? Koji je ovo vijek? Ko je njima diplomu dao?
• Kad je u pitanju budžet Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske jasno je da je on mali i da ne prati trendove, ne prati inflaciju, ali smatramo i da se sa njim ne upravlja domaćinski. Razne neke institucije su se navalile na budžet, pa imamo non-stop presipanje iz državnog u državni džep. Pa solarni paneli, pa ljudi kupuju kvadove preko budžeta Ministarstva poljoprivrede.... Dodatno, komunikaciju sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske opterećuju pojedinci, koji otvoreno iskazuju netrpeljivost prema nekim grupama proizvođača, uključujući nas, proizvođače mlijeka. To nam je potvrdila i prije par dana ministar gđa. Kuzmić i drago nam je da evo imamo razumijevanje s te strane, i nadamo se da će taj problem riješiti. Zahvaljujemo joj unaprijed. Ne mogu biti pojedinci bitniji od hiljada proizvođača.
• Premija 0,33 KM/l i vratite oteto od premije po grlu - premija za mlijeko u Republici Srpskoj je već duži niz godina najniža u regionu i iznosi 0,28 KM, u Srbiji 0,33, u FBiH 0,42. Dodatno ove godine su nam umanjili broj grla sa nekih 32.000 na 25.000, zato što su premiju po grlu, u suštini plaćali po teletu. A višak para okrenuli drugu stranu. A rekli su da će sve biti isplaćeno mljekarima. Nažalost, nakon nekoliko godina razlika u premijama, to nas je dovelo da stagnacije, gubitka tržišta i generalno zaostajanja u odnosu na glavne konkurente. Na ovu temu smo pripremili jednu analizu za MPŠV RS, međutim odgovora nema. Ovom prilikom zahvaljujemo svim onima u MPŠV koji su na našoj strani, ali ne smiju biti glasni.
• Budžet za poljoprivredu da bude 270 miliona KM - budžet RS je u odnosu na prethodnu godinu rastao za 1,3 milijarde KM. Ako poljoprivreda učestvuje u BDP RS sa 7% (a učestvuje i više), onda je logično da je 7% od ukupno rasta trebalo da bude za poljoprivredu. To je dodatnih 90 miliona KM, na sadašnjih 180 miliona KM.
• Savjet ministara BiH radi samo za uvoznike - bili smo svjedoci nedavno da su otvorene kvote za uvoznike zamrznutog mesa, koje je kao trebalo ići samo za preradu, a evo prema informacijama iz medija ide i na police marketa... Znači samo udari po našem. A kada treba zaštiti domaću proizvodnju, kada treba uvesti prelevmane, zbog prekomjernog uvoza, zbog dampiških cijena uvoznih proizvoda... nema ih nigdje? Pa imamo u MSTEO Odsjek za spoljnotrgovinsku politiku i kontrolu i zaštitne mjere koji godinama postoji? Da li je iko ikada čuo da su nekoga oni zaštitili? Za šta oni primaju platu? A imaju zakoni koji to uređuju, ali ne uređuju da mora da se radi? Gdje su prelevmani, gdje su zaštitne mjere gdje su brojna Tužilaštva da procesuiraju ove što ne rade po Zakonu i svoj posao? Kako ulaze razne biljne mješavine i tvorevine, koje uopšte nisu sir, a kupci se lažu da jeste. Evo 31 godinu od rata nisu u stanju da riješe obilježavanje životinja, nama uvoze sve što se može izvesti iz EU, ali i evo Južne Amerike od mesa slobodno ulazi, a nas hvataju zbog komadića slanine na granici kao da smo kriminalci. Hrvatska uvozi milijarde KM mesa i mesnih prerađevina, a mi tu na domak njih ništa ne možemo izvesti? Znate li vi šta bi otvaranje tog tržišta značilo za naše uzgajivače? Zar je moguće ama da baš sve boli briga? Gdje su zaposleni po silnim ambasadama da pomognu u rješavanju naših viškova (ako postoje)? Otišli na egzotične destinacije i uživaju u stranim proizvodima? Čujemo da vojnici OS BiH jedu uvoznu hranu? Je li to moguće? Mi ih plaćamo, a oni kupuju od drugih. Ako je istina. Katastrofa.
• SSP, CEFTA - to nisu sporazumi, to su nesporazumi - uništi nas uvoz. Slično je kao i prethodno, ali problem je što ovi sporazumi jednostavno više ne daju efekat, kakav je planiran. Mi vidimo da se cijeli svijet mijenja, da se uvode dodatne carine, tarife, da svi štite svoje tržište (upravo trenutna kriza u mlijeku je rezultat trgovinskih ratova EU sa Kinom i SAD). A mi ništa. Kod nas može kako ko hoće uvoziti, šibati nas svim i svačim....
• Dosta ignorisanja, vrijeme je za razgovor - u zadnjih 5 mjeseci Ministarstvu poljoprivrede obratili smo se sa tri ozbiljna dopisa sa setom mjera za unapređenje stanja u poljoprivredi i mljekarstvu. Nula bodova. Slično je i sa nivoom BiH. Ni tamo glasa ni bilo čega. Kao da su to privatne institucije. A nama trebaju strukturne promjene. Trebaju nam dugoročna rješenja. Dosta nam je mejk up izjava, poluproizvoda, polukadrova. Nekada su imali ad hok rješenja, više ni to.

U konačnici mljekari poručuju kako im je dosta priče da im je neko nešto dao, podsjećajući na analizu iz 2023., koja pokazuje da su mljekari te godine davi državi 569.000.000 KM.