Pretraga tekstova
Pravila regulisanja GMO-a koja važe u EU, važe također i u BiH. Ono što još predstoji jeste jačanje laboratorijskih i inspekcijskih kapaciteta u svrhu bolje kontrole i testiranja na GMO.
Na Međunarodnoj ministarskoj konferenciji "Poljoprivreda bez GMO-a: Šansa za ruralni razvoj u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi" koja je održana u Beču, učestvovao je danas federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.
Tokom konferencije ministar Dedić se sastao se sa čelnim ljudima iz oblasti poljoprivrede drugih zemalja, a razgovarano je o mogućnostima saradnje i razmjene iskustava.
U svom obraćanju prisutnima na ovoj konferenciji ministar Dedić je istakao da su pitanja koja su danas razmatrana od suštinske važnosti za budućnost poljoprivrede u regiji Jugoistočne Evrope.
"Ovim putem, pozdravljam napore Austrije na promovisanju inicijativa koje propituju ulogu genetičkog inženjeringa u razvoju poljoprivrede i njegovog uticaja na ruralna područja, cjelokupni okoliš, a posebno na zdravlje ljudi", kazao je ministar Dedić.
Podsjetio je da je u BiH 2009. godine donesen Zakon o genetički modificiranim organizmima koji je usklađen sa svim važećim propisima EU o GMO-u.
"Možemo reći da pravila regulisanja GMO-a koja važe u EU, važe također i u BiH. Ono što još predstoji jeste jačanje laboratorijskih i inspekcijskih kapaciteta u svrhu bolje kontrole i testiranja na GMO", dodao je Dedić.
Ministar Dedić je napomenuo da je Federacija BIH potpisala Zajedničku deklaraciju o regionalnoj saradnji na promicanju uzgoja proteinskih usjeva u širem podunavskom regionu i Jugoistočnoj Evropi (Inicijativa Dunav Soja) te time izrazila svoju spremnost da se pridruži inicijativi uzgoja soje u Evropi bez primjene GMO-a.
"Federalno ministarstvo nikad nije izdalo odobrenje za uvoz GMO sjemena soje, niti bilo koje druge poljoprivredne kulture. Što se tiče soje, Ministarstvo poljoprivrede Federacije BiH, između ostalog, potiče i proizvodnju soje kroz Program poticaja. Bilježi se trend rasta proizvodnje ove kulture. Na nivou države, u razdoblju 2014/2015 ostvareni su sveukupni prinosi soje od 10.497 tone na 7.368 hektara površine", rekao je Dedić.
Cilj konferencije "Poljoprivreda bez GMO-a: Šansa sa ruralni razvoj u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi" je da se naglase mogućnosti koje poljoprivreda bez GMO-a može imati za ruralni razvoj u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi.
Na konferenciji su istaknuti pozitivni učinci poljoprivrede bez GMO-a, kao što su sve veća potražnja za organskim proizvodima, veće izvozne mogućnosti u proizvodnji sjemena bez GMO-a, kao i činjenica da se uzgojem bez GMO-a izbjegava kontaminacija meda GMO-om. Također, certificiranjem proizvoda kao proizvoda bez GMO-a stvaraju se marketinške i izvozne mogućnosti posebno za regionalne proizvode, navodi se na stranici Federalnog ministarstva poljoprivrede.
Foto: Bigstockphoto/Julia Sudnitskaya
Tagovi
GMO Poljoprivreda Šemsudin Dedić
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🍂Predstavljanje izlagača 🍂 Tradicionalni obrt " Grnčarstvo Ohran ", Visoko Posude od gline 🏺 Pisani tragovi kažu da grnčarstvo u mjestu Liješeva, nadomak Visokog, seže daleko u prošlost. Jedan je od tradicionalnih visočkih zanata, koji s... Više [+]
🍂Predstavljanje izlagača 🍂
Tradicionalni obrt " Grnčarstvo Ohran ", Visoko
Posude od gline
🏺 Pisani tragovi kažu da grnčarstvo u mjestu Liješeva, nadomak Visokog, seže daleko u prošlost. Jedan je od tradicionalnih visočkih zanata, koji su opstali u manjoj mjeri i do danas.
⚱️ Toliko značajan za ovaj kraj, utkan u generacije mještana Liješeve, izuzetno kulturno nasljeđe Visokog, koje se nalazi na Preliminarnoj listi nematerijalne kulturne baštine BiH.. Nekada je ovaj zanat bio osnov egzistencije mnogih porodica, a danas samo odvažni i uporni nastavljaju tradiciju po kojoj je Liješeva nadaleko poznata.⚱️
🏺 Jedan od tih čuvara ovog zanata je porodica Ohran. Nastavljajući očevim stopama, grnčar Emir Ohran je naslijedio umijeće izrade glinenih posuda, a ljubav prema glini i tradiciji mu je urezana još od djetinjstva. Danas je " Grnčarstvo Ohran " aktivni čuvar zanata koji spaja prirodu i čovjeka. Zahvaljujići tome u krugu ove čestite porodice nastaju unikatni grnčarski proizvodi: glineni lonci, bardaci, pršulje, ćupovi, šerpe, tepsije, sačevi, duboki tanjiri i ostale posude različitih oblika i veličina.⚱️
🏺Osim estetske funkcije, hrana pripremljena u zemljanim posudama je zdravija, ukusnija i vraća u neka minula vremena. Svoju namjenu nalaze u kulinarstvu i gastronomskoj ponudi, pripremi i prezentaciji jela koja odišu tradicijom i bosanskom sofrom.
🏺 Svaka posuda nosi pečat grnčara, svakoj se posvećuje posebna pažnja i izrada.
🏺 Pozivamo Vas da posjetite ovaj štand, osjetite duh tradicije i kulture visočkog kraja. Ponesite sa sobom jedinstven suvenir u kojem hrana miriše i posebno inspiriše.
#JesenuVisokom 🍂
Adi Pašalić
prije 3 tjedna
Bude li na stanju, ponesem iduce sedmice ... Bude li na stanju, ponesem iduce sedmice ...
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Adi trebam jedan ozbiljan ćup u kojem mogu skuhati grah ili begovu čorbu za 10-ak ljudi Adi trebam jedan ozbiljan ćup u kojem mogu skuhati grah ili begovu čorbu za 10-ak ljudi