Počeo "AgroRocks 2023"! Vakula poručio: Ovo je najtoplije desetljeće, šta nas tek čeka?

Pred više o 150 učesnika otvorena je konferencija "AgroRock 2023" u Osijeku , posvećena je proizvodnji hrane u uslovima klimatskih promjena i većih sigurnosnih rizika. Događaj je okupio poljoprivredne proizvođače, preduzetnike, međunarodne stručnjake, naučnu zajednicu, predstavnike regulatora i medije.

Šta nas čeka u budućnosti i kakvu promjenu agrara promjena klime stvara pobliže je objasnio najpoznatiji meteorolog u Hrvatskoj Zoran Vakula, koji je dao projekcije prognoze na šta bi se trebali pripremiti za naredne godine, desetljeća, pa i više od toga.

Na početku je rekao je važno znati razliku između vremena i klime, pojašnjavajući da kada sve događaje - zatopljenja i oluje, imamo skupa, svakoga dana barem 30 godina možemo govoriti o klimi nekog područja, ako to imamo stotinjak i više godina, tada možemo govoriti o promjeni klime.

"Ono što je neosporna činjenica jeste da nam se zemlja zagrijava", rekao je Vakula, prezentujući podatke odstupanju globalne temperature vazduha od 1890-tih do zadnjeg desetljeća.

"Najtoplije je posljednje desetljeće na globalnom nivou. Hladno doba do 50-tih godina prošlog stoljeća, nakon toga sve toplije, a sada čak ekstremno toplo i na globalnom, i na evropskom i našem hrvatskom nivou", rekao je Vakula.

"Ko je kriv, to je druga priča, ali da nam je sve toplije i toplije, jeste."

Kakvo nas vrijeme očekuje?

Prezentirujući projekcije buduće klime u RH i bližoj okolici, prikazao je da temperatura i dalje nastavlja pozitivan trend, a količina padavina, u većini Hrvatske, ne posvuda, pokazuje blagi pad. Na primjer riječko područje, sjeverni Jadran pokazuje laganu tendenciju više oborina, ali za većinu Hrvatske, pogotovo sjeverne, kontinentalnog dijela, nastavka sušnih razdoblja. Broj vrućih dana sve je veći, sve više toplih noći, pojačana je vlažnost zraka i više sunčanih razdoblja nego do sada.

"Manji će biti broj kišnih razdoblja, manja vlažnost zemljišta, manji broj vrlo hladnih dana, manje snježnog pokrivača, u prosjeku, ali pri tome kojekakvi ekstremi. Klimatske promjene u kombinaciji s onečišćenjem zemljišta, atmosfere i voda, dovode do ugrožavanja opstanka i biljaka i životinja", upozorio je Vakula.

Toplinski talasi i suše, kako je pojasnio dovode do opustinjavanja ili dezertifikacije i nižih podzemnih voda što znači da biljke moraju imati dublji korijen da bi došle do vlage. S druge strane, dolazi i do razvoja bolesti i štetnika, a sve skupa do smanjenja prinosa.

"Blage zime, koje jesu sve više, dovode do rane vegetacije, koja postaje osjetljivija na povremene hladne prodore iako ledeni sveci nisu kao što su nekada bili", istakao je poznati meteorolog, dodavši da su oni i dalje prisutni i pogubni kada biljka počinje rasti, a to je sve ranije.

Govoreći o tome kako naći balans u svim izazovima s kojima se poljoprivrednici suočavaju, rekao je kako idealne situacije nema, nego je pitanje – što je manje loše za nas, biljke, životinje i zemlju. Klimatske promjene imaju i pozitivne učinke, a to su, prema riječima meteorologa:

• produženje rasta,
• mogući veći prinosi,
• moguće češće berbe,
• veće mogućnosti uzgoja tzv. južnih kultura u sjevernim krajevima

Naveo je i nekoliko mogućnosti kako se prilagoditi ovim promjenama. "Šume su spas zbog CO2, izbor novih sorti otpornih na ekstremne prilike i suše i kratkotrajne velike količine oborine", rekao je Vakula, napomenuvši da iz mjeseca u mjesec imamo neki novi rekord i tako će se vjerovatno nastavljati.

"Sprječavanje degradacije zemljišta i gubitak vlage, navodnjavanjem i boljim pokrovnim usjevom, novi način obrade zemljišta, kvalitetnija osiguranja", sve su to načini prilagođavanja prognozama.

Zlatno pravilo

Pozvao je sve da vole ovu zemlju i da je pokušaju što je manje degradirati.

"Pokušajte se prema Zemlji ponašati po onom zlatnom pravilu svih religija ovog svijeta: 'Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi čini tebi', sa klimatskim izazovima ćemo se suočavati još godinama, za našeg života, za života ovog svijeta", rekao je Vakula

Iznoseći prognozu za jesen – septembar, oktobar, novembar, srednja sezonska temperature pokazuje odstupanje te je velika vjerovatnost da će jesen biti toplije od prosjeka, a pri tome količina padavina, u južnim krajevima vjerovatno višak. Također i zima će vjerovatno biti malo toplija ili oko prosjeka, a hoće li biti snijega, na to pitanje još se ne može dati odgovor.

Gdje je danas seljak?

Agrarni analitičar Roberta Jurišić je u obraćanju na konferenciji istakao da ako prosječnog seljaka sagledamo od razdoblja 1990-ih do danas, i osvrnemo se na dvije stavke - proizvodnju i finansijsku pismenost, možemo primijetiti značajne razlike. Po pitanju proizvodnje je daleko napredovao, uz pomoć mehanizacije i razvoja tehnologije, edukacije i smjene generacija. Svjetske su kompanije prisutne na domaćem tržištu i one pomažu proizvođačima da postanu bolji te primjenjuju svjetske trendove.

"To se vidi i kroz prosječan prinos žitarica i uljarica koji je veći u Hrvatskoj negoli je u Evropskoj uniji", kazao je Jurišić.

Po pitanju finansijske pismenosti nismo se pomaknuli iz 90-ih

S druge strane, kada gledamo finansijsku pismenost, hrvatski se seljak malo ili nimalo pomaknuo od tamo gdje je bio devedesetih. Poljoprivrednici ne koriste sve alate koji su dostupni i kojima se služe njihovi EU kolege. Finansijska pismenost je na ispodprosječnom nivou, upravljanje rizikom je vrlo loše. Činjenica da finansijama OPG-a najčešće upravlja vanjski knjigovodstveni servis dovoljno govori na koliko su niskim nivoima, opisuje.

Tako nepripremljeni ćemo teško dočekati buduće izazove, kaže ovaj agrarni stručnjak, jer ovo što se sada događa je samo jedan dio cikličkog kretanja i ponovit će se kroz sljedećih nekoliko godina. Uz svu konkurenciju, pitanje je što će se događati i može li seljak to preživjeti. 

"Mislim da ako se nešto ne pokrene, ako se ne počnu koristiti alati koje koristi konkurencija na zapadu, to neće biti dobro za prosječnog seljaka", smatra Robert Jurišić.

Značajne poruke

Da su poljoprivrednici primorani što učinkovitije se prilagođavati i upravljati rizicima, napomenuo je Krunoslav Karalić, zamjenik direktora Hrvatske agencije za poljoprivredu, dodavši kako je pri tome korištenje novih tehnologija veliki značaj. Iznimno je važno razumjeti digitalnu budućnost, rekao je, jer će uz nju biti vezani sve više i prinosi poljoprivrednika.

"Rezultat poljoprivredne proizvodnje ovisi od mnoštva fakotra, nad kojima poljoprivrednici nemaju potpunu kontrolu, ključ uspješnosti svakako leži u sposobnosti i brzini djelovanja, a na to u velikoj mjeri utječe dostupnost točnih informacija u stvarnom vremenu, što nam omogućavaju nove tehnologije", poručio je Karalić.

U uvodnom obraćanju, zamjenica gradonačelnika Osijeka, Jasenka Crnković, naglasila je kako je poljoprivreda presudna za budućnost svih naših naraštaja. Dodala je kako je važno da poljoprivrednici spoznaju kako se nositi s promjenama, a da u isto vrijeme ostave plodnu zemlju.

"Sigurna sam da upravo ovom sinergijom javnog i privatnog sektora možemo puno toga naučiti", poručila je s konferencije.

Lins: Jednostrani propisi koji su štetni za poljoprivredu nisu rješenje

Značajne poruke poslala je i predsjednica Odbora za poljoprivredu Sabora Hrvatske, Marijana Petir, koja je čestitala Agroklubu 15 godina uspješnog rada i istinitog informiranja. Poručila je i kako svi zajednički moramo raditi i tražiti rješenja za primjene koje dolaze.

"Mi konja za trku imamo, da bi postigli veću dostupnost, važna je potpuna transformacija poljoprivrede i pitati poljoprivrednike šta stanovnicima sela treba da bi ostali živjeti tamo", navela je Petir.

Prisutni su mogli pratiti i obraćanje Tugomira Majdaka, državnog sekretara Ministarstva poljoprivrede Hrvatske, Norberta Linsa, predsjednik odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU parlamenta, a poslušali su i poruku Fabia Zammarettija, predsjednika izbora za traktor godine TotY.