Kada se ženama omogući isti pristup resursima kao muškarcima, one mogu povećati poljoprivredne prinose za 20 do 30 posto, poručuje UN
Četvrtinu svjetskog stanovništva čine seoske žene, a danas, 15. oktobra obilježavamo njihov dan, Svjetski dan žena na selu.
Iako klimatske promjene utječu na sve, one ne utječu na sve jednako. Ranjivost je pogoršana je nejednakošću i marginalizacijom povezanom sa spolom, etničkom pripadnosti, niskim primanjima i drugim društvenim i ekonomskim čimbenicima. Mjere u borbi protiv njih mogu biti učinkovite jedino ako se sve ovo uzme u obzir.
Ovdje na scenu stupaju žene. Ujedinjeni narodi su objavili pet razloga zašto su upravo one ključne za klimatske akcije.
Polovina svjetske populacije čine žene i djevojke, no one su često izostavljene iz rasparava kada je riječ o klimatskim promjenama. Ali ako želimo postići cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa, svi trebaju sudjelovati što znači da više žena i djevojaka treba biti osnaženo i uključeno.
Njih treba uključiti na svim nivoima – od pregovora o klimi preko dogovora na sastancima, do polja i šuma, posebno u sektorima i regijama teško pogođenim razaranjima uslijed klimatskih promjena jer se samo tako može kreirati održivija i pravednija budućnost za sve.
Žene čine gotovo polovinu poljoprivredne radne snage u zemljama u razvoju. Kad im se omogući isti pristup resursima kao muškarcima, one mogu povećati poljoprivredne prinose za 20 do 30 posto. Ovo povećanje produktivnosti ne samo da poboljšava ukupnu poljoprivrednu proizvodnju za 2,5 do 4 posto, već može pomoći u smanjenju gladi u svijetu za 12 do 17 posto, prema UN-u.
Njihovo osnaživanje u agraru također može imati pozitivan učinak na prilagodbu klimi. Istraživanja pokazuju da će zemlje s visokom zastupljenošću žena u parlamentu vjerojatnije ratificirati međunarodne ugovore o zaštiti okoliša.
UN izvještava da su zajednice uspješnije u strategijama otpornosti i izgradnje kapaciteta kada su žene dio procesa planiranja.
Osim toga, one obično prve reagiraju u odgovorima zajednice na prirodne katastrofe, njihova je uloga značajna u smanjenju rizika od katastrofa, uvelike doprinose ranom oporavku svojih porodica i čitave zajednice.
Veći utjecaj imaju na najranjivije ljude u svijetu, bilo u razvijenim zemljama ili zemljama u razvoju te pogoršavaju postojeće nejednakosti. Žene se često suočavaju s većim rizicima i većim opterećenjem pod utjecajem klimatskih promjena u situacijama siromaštva i zbog postojećih uloga, odgovornosti i društvenih normi.
Na primjer, u mnogim društvima upravo su one odgovorne za energiju u kućanstvu, hranu, vodu i brigu za mlade i starije osobe. Posebno u zemljama u razvoju, posljedice klimatskih promjena za njih predstavljaju još veći teret. Stoga ulaganje u rodnu ravnopravnost i osnaživanje ima dalekosežne prednosti, uključujući očuvanje okoliša, smanjenje siromaštva i postizanje ciljeva održivog razvoja.
Kako UN zaključuje u svojoj posljednjoj tački, dobra vijest je da žene i djevojke postaju sve više osnažene da doprinesu klimatskim akcijama i imaju koristi od njih.
Unutar procesa UN-a o klimatskim promjenama, mnoge su zemlje javno objavile kako integriraju rodna pitanja u različite prioritetne sektore unutar svojih nacionalnih akcijskih planova. No, potrebno je dobro promisliti o tome kako postići ravnopravnost spolova u lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj klimatskoj politici i ulogama u donošenju odluka.
Tagovi
Autorica