Pada potrošnja voća i povrća - ne pojede se ni 40 dkg na dan

Prosječna potrošnja voća i povrća u 2021. godini u Evropskoj uniji iznosila je 364 grama po osobi na dan, pokazuju podaci udruženja  Freshfel Europe koji daju pregled trendova u državama članicama, koji pokrivaju 75 posto stanovništva EU.

Ako znamo da je prosječna težina jabuke 170 grama, navedenih 364 g je tek nešto više od dvije jabuke, a odnosi se i na voće i na povrće. U udruženju predviđaju da će se ova količina smanjiti za oko 10 posto u 2022. kada budu poznati konačni podaci za prošlu godinu.

Problem je kupovna moć?

Zabrinjavajuće je što je potrošnja voća i povrća u EU još uvijek znatno ispod 400 g dnevno, koliko je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija WHO. Posebno je na niskom nivou konzumacija među mladim generacijama, a oni su budući potrošači.

Problem je kupovna moć koja mnogima ograničava izbor hrane zbog čega se teži manje zdravoj prehrani, koja se smatra energetski zadovoljavajućom i jeftinijom opcijom.

"Mnogi imaju osnovnu pogrešnu percepciju o cijenama voća i povrća na policama u supermarketima. Voće i povrće su najpristupačniji proizvodi i imaju neospornu zdravstvenu i ekološku vrijednost. Cijena i vrijednost svježih proizvoda su vrlo atraktivni u cjelokupnom asortimanu hrane", izjavio je Philippe Binard, generalni povjerenik Freshfel Europe. Dodao je da u poređenju s ostalim kategorijama hrane, rast cijena voća i povrća je niži od prosječne inflacije. Navodi da je trošak nezdrave ishrane dvostruko veći od ukupne tržišne vrijednosti hrane.

Prema istraživanju Eurostata, 33 posto građana ne jede voće i povrće svaki dan, što je alarmantan podatak.

Što se najviše traži?

A oni koji jedu, najviše posežu za jabukama, bananama, narandžama, stolnim grožđem i breskvama. Potrošnja borovnica doživljava najdinamičniji rast u mnogim zemljama članicama poput Njemačke i Poljske. Od povrća najviše se jedu paradajz, kupus, šargarepa, krastavac i slatka paprika. 

Binard je rekao da najviše pada organska i premium prodaja, dok su potrošači ostali vjerni kupovini lokalnog i sezonskog. Također, žele biti informisani o porijeklu, sorti, načinu proizvodnje, održivim praksama i kada je to potrebno savjetima za pripremu ili konzumaciju.