Zabranjeni u Evropskoj uniji, ali i dalje u uporabi u SAD-u, pojedini pesticidi mogli bi stajati iza naglog porasta Parkinsonove bolesti među američkim farmerima
Broj dijagnosticiranih slučajeva Parkinsonove bolesti među američkim poljoprivrednicima raste zabrinjavajućom brzinom. Sve više naučnih dokaza upućuje na to da pesticidi koji se koriste u poljoprivredi, a koji su u Evropskoj uniji već godinama zabranjeni, ne uništavaju samo korov, nego i ljudski nervni sistem. O toj alarmantnoj povezanosti sve češće izvještavaju i američki mediji, prenosi Agroinform.
Parkinsonova bolest je neurodegenerativni poremećaj koji se posebno često javlja kod osoba koje su godinama bile izložene određenim poljoprivrednim hemikalijama. U Sjedinjenim Američkim Državama godišnje se dijagnosticira gotovo 90 hiljada novih slučajeva, što predstavlja porast od oko 50 posto u odnosu na ranije razdoblje.
Poljoprivredni radnici imaju čak tri puta veći rizik od razvoja bolesti u poređenju s osobama zaposlenima u drugim djelatnostima. Stručnjaci upozoravaju da pesticidi koji se još uvijek koriste u SAD-u, iako su u EU-u odavno zabranjeni, mogu dospjeti u podzemne vode, širiti se zrakom te se zadržavati na gotovo svim površinama u ruralnim područjima.
Ove zabrinjavajuće podatke potvrđuje i opsežno istraživanje iz 2024. godine, u kojem su analizirani zdravstveni podaci više od 21 milion ljudi.
Istraživači su identificirali 14 pesticida koji značajno povećavaju rizik od Parkinsonove bolesti. Posebno se ističu tri tvari koje u Evropi nisu dopuštene: simazin, atrazin i lindan.
U američkim okruzima s najvišom izloženošću simazinu rizik od obolijevanja veći je za 36 posto u odnosu na područja s niskom izloženošću. Atrazin je povezan s 31-postotnim, a lindan s 25-postotnim povećanjem rizika.
Iako se često smatra da su izloženi isključivo oni koji izravno rade s pesticidima, istraživanja pokazuju suprotno. Stanovnici ruralnih područja koji žive u blizini poljoprivrednih površina također su izloženi povećanom riziku, posebno ako pesticidi kontaminiraju bunare i izvore pitke vode.
Posebnu zabrinutost izaziva herbicid paraquat, koji je zabranjen u 32 zemlje, uključujući sve članice Evropske unije i Kinu. Uprkos tome, u SAD-u se i dalje legalno koristi, a njegova se primjena u posljednjih deset godina čak udvostručila.
Naučna istraživanja pokazuju da su osobe izložene paraquatu 2,5 puta sklonije razvoju Parkinsonove bolesti.
Prema naučnicima, pesticidi oštećuju nervni sistem na više nivoa: ometaju proizvodnju energije u stanicama, uzrokuju oksidativni stres i potiču nakupljanje alfa-sinukleina, proteina karakterističnog za Parkinsonovu bolest. Ti procesi mogu započeti godinama ili čak desetljećima prije pojave prvih simptoma.
Iako odgovarajuća zaštitna oprema, poput hemijski otpornih rukavica, može smanjiti rizik, mnogi poljoprivrednici nemaju pristup takvoj opremi ili je ne koriste redovno zbog fizičke zahtjevnosti posla. Najugroženiji su radnici na manjim farmama, ali i oni u siromašnijim regijama.
Procjenjuje se da će direktni i indirektni troškovi Parkinsonove bolesti u SAD-u do 2025. godine premašiti 61 milijardu dolara. Troškovi liječenja, operacija i dugotrajne njege predstavljaju velik teret za porodice i zdravstveni sistem, dok se ljudska patnja, gubitak pokretljivosti, govora i kognitivnih sposobnosti, ne može izraziti brojkama.
Mnogi stručnjaci smatraju da bi trenutna zabrana paraquata i drugih dokazanih štetnih pesticida bila prvi nužan korak, po uzoru na Evropsku uniju.
Na primjer, paraquat je u EU-u zabranjen od 2007. godine zbog ozbiljnih zdravstvenih i okolišnih rizika, atrazin je povučen iz upotrebe 2004. godine, simazin nije odobren u državama članicama EU-a, a lindan je u Evropskoj uniji praktički zabranjen zbog visoke toksičnosti.
Evropska regulativa dopušta upotrebu isključivo onih sredstava za zaštitu bilja koja se nalaze na tzv. pozitivnoj listi i zadovoljavaju stroge sigurnosne kriterije. Tvari koje predstavljaju neprihvatljiv rizik postupno se povlače ili u potpunosti zabranjuju što evropskim građanima pruža znatno viši nivo zaštite zdravlja i okoliša.
Tagovi
Autor