Oštro reagiranje Saveza zadruga FBiH: "Vrijeme za administrativnu šutnju je prošlo"

Za poljoprivredne proizvođače u Bosni i Hercegovini i članove zadruga ponestaje vremena. Usjevi propadaju, domaće hrane je sve manje, a institucije šute, poručili su iz Savez zadruga u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U svom saopćenju, prilično oštrog tona, upozoravaju da elementarne nepogode već mjesecima razaraju poljoprivrednu proizvodnju – grad, suša, oluje i poplave, kako navode, uništile su usjeve, zasade, plastenike i stoku.

Institucije šute

Poljoprivrednici i zadruge na terenu gube ne samo prihode, već osnovu egzistencije i smisao postojanja. A najgore je, dodaju, što nema odgovora institucija.

"Štete su ogromne, ali planova za ublažavanje nema. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva do danas nije predložilo niti hitne mjere pomoći, niti srednjoročnu strategiju podrške za oporavak proizvodnje. Umjesto saradnje - tišina i muk, kao u nekoj jadikovki. Umjesto podrške, potpuno ignorisanje. Umjesto kriznog plana - čekanje, ko preživi pričat će", stoji u saopćenju.

Led deset minuta drobio lozu i usjeve: Uništeni vinogradi, voćnjaci i usjevi

Ističu kako se klimatske promjene stvarnost te da se institucije ponašaju kao da "imamo vremena"! "Najbolje bi bilo po ovakvoj žezi upaliti grijanje", dodaju uz opasku možda je to rješenje.

Dok Evropska unija gradi sistem otpornosti kroz proizvođačke organizacije, osiguranje i investicije u lokalne lance snabdijevanja, Bosna i Hercegovina stagnira i oslanja se na dostatnost uvoza hrane. U EU se ulažu milijarde eura u proizvođačke organizacije i zadrugarstvo kao učinkovit način da se smanje troškovi proizvodnje i ojača lokalna sigurnost hrane, a u Bosni i Hercegovini još, istču, nemamo ni funkcionalan Zakon o zadrugama!

Proizvođači i poljoprivredne zadruge, stoji u saopćenju, nemaju ni osnovne mehanizme podrške: kriznog fonda za klimatske štete, funkcionalnog sistema subvencija za udruživanje, započetog, a još uvijek nerealiziranog novog zakona o zadrugama koji bi omogućio organiziranu i pravovremenu pomoć. Inicijativa za donošenje tog zakona, tvrde, mjesecima stoji u ladicama, dok realna proizvodnja na terenu propada.

Nema prostora za birokratske izgovore

Smatraju kako se svjesno koči donošenje novog zakona o poljoprivrednim zadrugama Federacije BiH, iako bi on omogućio: bolju i učinkovitiju koordinaciju pomoći ugroženim sektorima poljoprivrede, smanjenje troškova kroz udruživanje te veću otpornost na tržišne i klimatske šokove.

"Nema više prostora za birokratske izgovore. Ako se ne reagira sada – posljedice će uskoro doći u svaki dom: Kroz manjak domaće hrane, poskupljenja, propast sela koji je vidljiv, odlazak mladih, gašenje proizvodnje", navode.

Savez zadruga u Federaciji BiH pozvao je nadležne institucije:

• Hitno sazivanje vanrednog sastanka sa predstavnicima zadruga i proizvođača – kako bi se izradio krizni plan podrške;
• Zakonski prioritet za donošenje novog Zakona o zadrugama, jer bez modernog zakonodavnog okvira nema učinkovitog odgovora na krize;
• Pokretanje mehanizama financijskog i savjetodavnog osnaživanja proizvođačkih organizacija, po uzoru na evropske politike.

Ako institucije ne reaguju, ističu da će posljedice biti katastrofalne: cijene hrane će nastaviti rasti, sela će se prazniti, zadruge propadaju a zadrugari će odustajati, a BiH će postajati sve više ovisna o uvozu. Pitaju se i kome je to u interesu.

"Vrijeme za administrativnu šutnju je prošlo. Vrijeme za djelovanje je sada, kao nikada do sada, pomozimo sami sebi i zaustavimo ovo ubrzano propadanje poljoprivrede u Bosni i Hercegovini", zaključuju.