Od 184 uzorka hrane samo tri nisu sadržavala pesticide

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine objavila je izvještaj o najnovije provedenom monitoringu kontrole pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla, a koja se nalazi u prodaji.

U izvještaju je navedeno da od 184 uzorka, od čega je 90 domaćeg porijekla, uzetih iz 16 vrsta hrane, samo tri nisu sadržavala ostatke pesticida, a to su kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad, navodi Faktor. Od toga 46 posto ispitanih uzoraka sadržavalo ih je i to iznad nivoa kvantifikacije.

Šta govore podaci?

"To ne mora značiti da je takva hrana nesigurna za prehranu, ali nam govori nešto drugo, a to je da se poljoprivredni proizvođači u svojoj proizvodnji ne pridržavaju propisanih normi i standarda",  kazao je Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora u Agenciji,

Tokom kontrole se vodilo računa da podjednako budu zastupljeni i domaća i uvozna hrana. Predmet analize bilo je 90 uzoraka domaće proizvodnje. Ostatke pesticida sadržavalo je 80 uzoraka, a kod tri uzorka (špinat, jabuka, paradajz) prisustvo tih hemijskih proizvoda bio je iznad maksimalne dozvoljene koncentracije MRL koja je propisana direktivom Evropske unije. To znači da ta hrana nikako nije za prehranu.

Analizirana je i čileanska kruška koja se nalazi u prodaji, a u njoj je pronađen Diflubenzuron, pesticid opasan po zdravlje. U jagodi je pronađen Propamocarp. Svi uzorci grožđa sadržavali su ostatke pesticida Boscalid, dok su u šljivi pronađene aktivne materije pesticida.

Utvrđeni su i kod breskve, glavatog kupusa, jagoda, jabuka, ječma u zrnu, mandarina, paradajza, šljiva, špinata, vina od grožđa, zobi u zrnu, zelene salate.

Obratite pažnju na deklaracije

Bajramović je upozorio potrošače da obrate pažnju i kada i od koga kupuju med te da pažljivo čitaju deklaraciju. Prije mjesec dana u entitetu RS provedena je kontrola kojom je utvrđeno da je više od 90 posto uvoznog meda, koje se nalazi na domaćem tržištu, neispravno. Inspektori za hranu RS-a su čak 14 uzoraka proglasili neispravnim. 

"Nedavno sam u jednoj trgovini u starom dijelu Sarajeva pratio kupce koji kupuju med. Od 30 njih, samo jedan čitao je deklaraciju."

Kaže kako je BiH zajedno sa zemljama regije krenula u hitnu izmjenu Pravilnika po kojoj bi obaveza proizvođača bila da na deklaraciji navede zemlju porijekla meda.

Označavanje EU meda - stižu nova pravila

Po sadašnjem pravilniku o medu i pčelinjim proizvodima oni mogu navesti samo "zemlje EU-a" ili "zemlja van EU-a". Upravo ovakva nedorečenost  omogućava nesavjesnim uvoznicima da u promet na tržište bih stavljaju patvoreni ili falsifikovani med.