Nutrije se šire Evropom - slabe riječne nasipe i uništavaju usjeve

Invazivne vrste su veliki svjetski problem, a među 100 najčešćih svoje mjesto je pronašla nutrija Myocastor coypus koja vodi porijeklo iz Južne Amerike. Poznata je i pod nazivima, barska nutrija, mišji dabar.

Ovaj krupni glodar uzgajao se na farmama zbog krzna i mesa. Životinje koje su pobjegle iz farmi su se naselile u evropski biosistem gdje predstavljaju pravu prijetnju po domaći ekosistem. Naseljavaju potoke, rijeke, jezera, močvare.

Veliki glodar

Svojim izgledom nutrije podsjećaju na ogromne štakore. Dužina tijela s glavom varira od 36 do 65 m, dok je rep dug od 25 do 35 cm. Odrasle jedinke mogu težiti između 4 i 9 kg. Imaju plivaće kožice između prstiju na zadnjim nogama. Krzno je smeđe. Prepoznaje se po narandžastim sjekutićima.

Hrane se vodenom vegetacijom, travama, trskom, zeljastim i korjenastim povrćem, šećernom repom, djetelinom, lucerkom. Odlični su plivači i ronioci.

U toku godine nekoliko put se legu. Ženke dostižu polnu zrelost s tri do osam mjeseci, a mužjaci između četiri i deset. U jednom leglu može biti između dvoje ili devet mladunaca. U divljini žive do četiri godine, a na farmama šest do osam. Love ih lasice, psi, sove, jastrebovi, mačke, kune.

Opasna invazivna vrsta

Najveća opasnost od nutrija dolazi zbog njihovog načina života. Zbog potrage za hranom uništavaju vodenu vegetaciju i poljoprivredne usjeve.

Ipak, najveća opasnost dolazi zbog kopanja nasipa i pravljenja gnijezda čime narušavaju njihovu stabilnost i povećavaju opasnost od poplava, uništavaju kanale. Odgovorne su za potkopavanje mostova i njihovo urušavanje. Uništava staništa autohtonih životinja, posebno ptica i riba.

Sada je ova životinja naselila veći dio Evrope. U Hrvatskoj obitava u slivu Dunava kao i rijeke Mirne u Istri. Odatle se šire na druge rijeke i potoke koji se u njih ulijevaju. Prvi put je zabilježena još davne 1936. godine u Međimurju, a do danas se odomaćila i može se vidjeti u gradskim sredinama kroz koje protiču rijeke ili su u blizini riječnih površina.

U Bosni i Hercegovini je primijećena na području Save odakle se širi na njene pritoke. Lovci iz Kozarske Dubice su 2007. godine ulovili nutriju na području Une, a od tada je zabilježeno njeno prisustvo i na drugim pritokama Save.

U Srbiji se rasprostranjenost veže za Dunav, a zabilježene su pojave nutrija na području grada Beograda. Prisutne su na ušću Velike Morave, zatim na Mlavi, Peku, ali i drugim vodenim tokovima.

U Evropi najveće štete pričinjava u Italiji. Piero Genovesi, iz Ministarstva za zaštitu okoliša, je naveo da ovu zemlju štete od nutrija koštaju četiri miliona evra.