Novca ima, ali sistem škripi: Nepostojanje harmonizirane politike u BiH ograničava rast

Koordinacija svih politika i sistemska digitalizacija, osnova su za transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sistema za bolju hranu i bolju budućnost, dalo se zaključiti nakon istoimene panel diskusije održane u Zenici, u okviru obilježavanja Svjetskog dana hrane.

Stručnjaci su jednoglasni - novca u poticajima ima (gotovo pola milijarde KM), ali efikasnost je niska, jer evidentno ‘negdje ne štima’.

Paraliza zbog ‘stotinu’ politika

Veliki problem sistema u BiH je njegova nevjerovatna fragmentiranost. Kako je istakao Vlado Pijunović predstavnik Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu – FAO, u Bosni i Hercegovini praktično postoji 13 nivoa vlasti koji kreiraju poljoprivrednu politiku, što, kada se dodaju sektori zdravstva, okoliša i socijalne zaštite, dovodi do otprilike stotinu različitih politika.

"Kada gradimo kapacitete institucija to mora da se radi sistematski po svim nivoima, nema - državni nivo, entitetski, lokalno, nego zajedno, treba zajedno da grade kapacitete sektora poljoprivrede, zdravlja, okoliša i socijalne zaštite", rekao je Pijunović.

Objašnjavajući slikovito, istakao je problem gdje ministarstva planiraju budžet, ulože milione maraka na primjer u voćarstvo, a onda se desi prirodna nepogoda i urod propadne jer nije bilo prevencije rizika. Ili ulaganja u stočarstvo, gdje zarazna bolest uništi stada jer nije bilo koordinacije sa zdravstvenim sektorom.

"Sve su te pare bačene", dodao je, naglašavajući kako je koordinacija svih sektora jedini način da investirani novac zaista donese boljitak.

Harmonizacija prije ulaganja

Direktor Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine, Jakub Butković, potvrdio je da je transformacija apsolutno nužna, te da ona mora početi od "načina kreiranja, analiziranja pa do jačanja institucija". Naglasio je da čak ni najmoćnije ekonomske zemlje, u Evropskoj uniji, ne mogu voditi poljoprivrednu politiku zasebno.

"Mi, moramo prvo poraditi na harmonizaciji naših poljoprivrednih politika da na neki način formiramo jedinstvenu i harmoniziranu poljoprivrednu politiku, koja će imati jasnih četiri, pet ciljeva", poručio je Butković, dodajući da se to mora uraditi prije nego što se krene s masovnim uvođenjem tehnologija.

Naša budućnost ovisi o tome šta danas radimo za sigurnost hrane i poljoprivredu u BiH

Transformacija nije samo ekonomsko pitanje, naglasio je Slobodan Dojčinović, zamjenik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH, istakavši kako sigurnost hrane nije briga jedne, dvije ili tri institucije, već svih nas.

"Svako od nas nosi određeni dio odgovornosti, od primarnog proizvođača, prerađivača pa do institucija. Da bi se sistem nadzora ojačao, potrebne su kontinuirane obuke, usaglašavanje strategija i, naravno, finansijska sredstva. To ne smije biti proces koji se uradi i ostavi", istakao je Dojčinović.

Tržište i lokalni kontekst

Prema ocjeni Alena Mujčinovića, profesora s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan je od najkompleksnijih. To je jedan ‘živi sistem’ gdje postoji puno interakcija i više je različitih faktora koji mogu da doprinesu nešto ide u dobrom i pogrešnom pravcu. Upozorio je da je rasipanje resursa veliko jer se često zanemaruje lokalni kontekst.

"Važno je da lokalna zajednica, šta god ona bila, sjedne je skupa sa tim akterima i dobro procijeni koji su resursi na raspolaganju. Ne možemo očekivati da će zajednica koja nema određenu vrstu kapaciteta, resursa, odjednom postati razvijena i implementirati poslovne modele", rekao je profesor.

Pojašnjava kako su resursi i kapital koji imaju na raspolaganju ustvari ključnih faktor, a tu misli na tip zemljišta, dostupnost vode i slično.

"Klimatske promjene se dešavaju, dakle već imamo određene signale da u nekim sredinama neće biti moguće uzgajati određene kulture bez primjenjivanja odgovarajućih mjera", poručio je Mujčinović, naglasivši također da se veoma često se prepušta isključivo poljoprivrednoj politici da rješava probleme i izazove, iako utjecaj ima i set i drugih politika koje moraju također biti usklađene, kako bi se postigao željeni cilj.

Digitalni spas

Jedan od najkonkretnijih primjera kako prevazići nedostatak radne snage i povećati efikasnost predstavio je ponovo Pijunović. Nedostatak radnika tjera na inovacije, a digitalna rješenja su se pokazala izuzetno korisnim.

Kao pilot-projekat, FAO je uveo LORA (Low Range System) za praćenje goveda. Umjesto skupih rješenja, na nivou sela postavljena je antena (cijena oko 400 KM) koja pokriva 45-50 kilometara, dok ogrlice za goveda koštaju 120 KM i traju godinama bez SIM kartice.

"Mali proizvođači koji su imali problem sa nestajanjem stoke sada prate goveda 24 sata putem aplikacije. Ulaganje je maksimalno 1000 KM, a ušteda je ogromna. Ipak, i za ovo je potrebna saradnja da bi se implementiralo sistemski, a ne samo individualno", istakao je Pijunović.

I direktor Ureda za harmonizaciju, napominje kako uvođenje novih tehnologija, apsolutno ne smije da zaostaje, te da se mora voditi adekvatna briga o srazmjernom ulaganju. Napominje da ni ovdje ne postoji sistematski pristup.

"Imamo i projekte gdje neke međunarodne organizacije daju sredstva za neka digitalna rješenja kao pilot uvedu da vidimo da to ide, da to funkcionira, ali nažalost to se najčešće završi na tome. Znači individualan pristup, imamo nekog proizvođača koji je uveo ili dron ili elektronski nadzor nad ispašom ili na plastenicima i tu se završava", rekao je Butković.

Zaključak panela je jasan - put ka boljoj hrani i boljoj budućnosti zahtijeva da se 13 nivoa vlasti prestane ponašati kao stotinu nepovezanih politika. Kohezija, ulaganje u prevenciju rizika i pametna digitalizacija su temelji na kojima se mora graditi održiva bh. poljoprivreda.

Konferenciju "Zajedno za bolju hranu i bolju budućnost", povodom Svjetskog dana hrane, zajednički su organizirali Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).