U njene biljke hraniteljke ubraja se preko 200 biljnih vrsta iz različitih familija.
I tokom ove vegetacije na pojedinim lokacijama registruje se prisustvo imaga polifagne, invazivne, zelene povrtne stjenice (Nezara viridula), u zasadima jabučastog, koštičavog voća, vinove loze, lijeske, soje, kukuruza, šećerne repe, usjevima raznih povrtarskih i ukrasnih biljaka.
U njene biljke hraniteljke ubraja se više od 200 biljnih vrsta iz različitih familija.
Podsjetimo, širenju ove štetočine doprinijeli su otvoreni putevi globalne trgovine, pri čemu se sakriveni u tovarima robe neopaženo uvuku u nova staništa. Ali tu je i drugi faktor: promjena vremenskih uslova uslijed klimatskih promjena.
Nezara viridula prezimljava u stadijumu imaga, na mjestima koja joj omogućavaju zaštitu tokom zime (kora drveća, opalo lišće, zaštićeni prostori, stanovi i dr.). U proljeće sa porastom temperatura, izlazi, hrani se, pari i polaže jaja. Ženka polaže do 300 jaja, u jajnim leglima na naličje lišća.
Larve prvog uzrasta se ne hrane, zadržavaju se u grupi da bi odvratile predatore udruženim djelovanjem hemijske odbrane. Populacija je najbrojnija i najaktivnija tokom ljetnih mjeseci. Tada se jedinke u većim grupama nalaze najčešće na ivicama polja.
Štete čini sisanjem sokova iz svih nadzemnih biljnih dijelova. Mada su joj najatraktivniji rastući izdanci i plodovi u zrenju. Napadnuti izdanci blijede ili uginjavaju, dok su na plodovima na mjestu uboda prvo svijetle, a kasnije tamno smeđe ili crne pjege koje značajno umanjuju tržišnu vrijednost plodova. Pored navedenih šteta dodatno dolazi i do mehaničkog prenošenja bakterija i gljiva koje su prouzrokovači pjegavosti, truleži i druga oboljenja.
Uzimajući u obzir prognoze o daljem globalnom porastu temperatura, treba računati da će Nezara viridula biti sve veći problem u proizvodnji soje, povrća i voća, naročito u organskoj proizvodnji, kao i u ukrasnom bilju.
Suzbijanje povrtne stjenice podrazumijeva primjenu integralnih metoda. Na manjim površinama pod povrćem moguće je sakupljanje i uništavanje jajnih legala, larvi i odraslih jedinki.
U organskoj proizvodnji preporučuje se suzbijanje korova, čuvanje prirodnih neprijatelja, primjena kaolin gline i insekticidnih sapuna. Takođe, veoma uspješno se pokazalo i biološko suzbijanje primjenom parazita kao što su: Trichopoda pilipens, Trichopoda pennipes, Trissolcus basalis.
Hemijske mjere suzbijanja, insekticide, veoma je delikatno primijeniti s obzirom na to da ova štetočina napada plodove pred berbu te je teško ispoštovati karencu preparata.
Izvori
Tagovi
Autorica