"Ukoliko želimo da budemo konkurentni proizvođačima iz Makedonije, Grčke, Albanije ili Španije, moramo intenzivno navodnjavati", poručuju lijevčanski i potkozarski poljoprivrednici. U RS je u toku realizacija Projekta razvoja navodnjavanja vrijednog 24 miliona američkih dolara.
Deficit padavina tokom proljeća i prvih ljetnih dana primorao je lijevčanske i potkozarske poljoprivrednike na intenzivno navodnjavanje. U toku je navodnjavanje voća, povrća, kukuruza, soje i drugih usjeva, ali i priprema mega projekata navodnjavanja.
Ovu agrotehničku mjeru, koju agronomi preporučuju kao obaveznu, za sada može primijenjivati samo manji broj poljoprivrednika. Nekadašnji gigant "Ratarstvo" iz Nove Topole imalo je dvije hiljade hektara pod sistemom za navodnjavanje. Ova kapitalna investicija, mjerena desetinama miliona eura, koristi se samo sporadično. Iz akumulacionih jezera u Novoj Topoli i Aleksandrovcu navodnjava se krompir za industrijsku preradu i kukuruz.
"Nismo svi u jednakim mogućnostima u pogledu navodnjavanja. Oni poljoprivrednici koji su u koncesiju dobili zemljište gdje ima podzemna cjevovodna mreža su u ogromnoj prednosti. Ja uzgajam krompir, luk, lubenice i kukuruz i morao sam kopati vlastite bunare i kupovati opremu za navodnjavanje. U suprotnom ništa ne bih mogao ubrati", kaže Milan Šukalo, poljoprivrednik iz Gornjih Karajzovaca, sela u Lijevče polju.
Poljoprivrednici koji obrađuju zemljište pored rijeke Save, koriste vodu iz korita, kako bi natopili, uglavnom kukuruz.
"Savska voda je veoma kvalitetna za navodnjavanje. Za nekoliko stepeni je toplija od podzemne vode, čista je, jedino joj je pristup malo otežan i treba više cijevi da bi se došlo do njive. Ali bez navodnjavanja nema kukuruza. Dokazao sam to minulih godina rekordnim prinosima uprkos deficitu padavina. Navodnjavanje je skupa investicija, ali isplativa", kaže Smajil Cimirotić, farmer iz Dubrava kod Gradiške.
Voćari, plasteničari i povrtlari uglavnom primijenjuju sistem navodnjavanja "kap po kap". Koriste kišnicu ili podzemnu vodu, koja dostigne idealnu temperaturu u akumulacionim posudama.
"Navodnjavanje je obavezna mjera, bez navodnjavanja ne bi bilo ni proizvodnje. Ukoliko želimo da budemo konkurentni proizvođačima iz Makedonije, Grčke, Albanije ili Španije, moramo intenzivno navodnjavati. Dokazano je da biljka tokom vegetacije mora imati dovoljno vlage, jer se samo tako apsorbuju gnojiva i biljka zdravo raste. Opredijelio sam se za povrtlarstvo i u potpunosti sam predan ovom poslu", kaže Draško Banjac, poljoprivrednik iz sela Mašići.
Ipak, navodnjavanje bez konkretnih mjera od strane resornog ministarstva je veoma limitirano. Na sreću, ovaj problem je prepoznat i krenulo se ka njegovom rješavanju.
U Republici Srpskoj u toku je realizacija Projekta razvoja navodnjavanja vrijednog 24 miliona američkih dolara, čiji je cilj rehabilitacija i modernizacija postojećih sistema za navodnjavanje, te izgradnja novih sistema.
Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, od ukupne procijenjene vrijednosti projekta od 24 miliona dolara, 85 posto će se finansirati iz kredita Svjetske banke, a minimalno 15 posto će obezbijediti korisnici, lokalne zajednice i Vlade Republike Srpske.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pokrenulo je inicijativu za Projekat izgradnje "spojnog kanala" dužine od devet kilometara za zahvatanje vode iz rijeke Vrbas u kanal Osorna za navodnjavanje potencijalnih 3.000 hektara obradivih površina na području koje pripada opštinama Laktaši i Gradiška.
U toku je priprema tehničke dokumentacije, a ministar Stevo Mirjanić vjeruje da će ovaj kanal, koji presjeca Lijevče polje na dva dijela, omogućiti poljoprivrednicima dovoljno kvalitetne vode za navodnjavanje.
Foto: M. Pilipović
Tagovi
Autor
Milan Tutić
prije 7 godina
Ne može običan seljak da upriliči navodnjavanje. Treba dobar bunar, agregat za vodu , cijevi, sistem. Treba mnogo novaca, a onda pobije led.