Nastavljen pad potrošnje mineralnih gnojiva u EU, kako stoji BiH?

Potrošnja mineralnih gnojiva u Evropskoj uniji nastavlja padati. Tokom 2023. godine u državama članicama EU ukupno je utrošeno 9,3 miliona tona mineralnih gnojiva, uključujući azotna i fosforna gnojiva. To predstavlja pad od 3,7 posto u odnosu na 2022. godinu, te kumulativni pad od 20,5 posto u odnosu na vrhunac potrošnje zabilježen 2017. godine, objavio je Eurostat.

Azotna i fosforna gnojiva, napominju, znatno povećavaju poljoprivredne prinose, ali njihova prekomjerna upotreba može imati negativan efekat na okoliš, posebice kroz ispiranje hranjivih tvari u tlo i vode.

Vidljiv trend smanjenja potrošnje

Najveći korisnici azotnih u 2023. bili su Francuska, Poljska i Njemačka. Francuska je s 1,7 miliona tona bila uvjerljivo vodeća, dok su Poljska i Njemačka obje potrošile po milion tona. Ukupna potrošnja azota u EU iznosila je 8,3 miliona tona, što je smanjenje od gotovo 4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kada je riječ o fosfornim gnojivima, najveći potrošači bili su Francuska, Poljska, Njemačka, Španija, Italija i Rumunija. Ove zemlje zajedno su činile gotovo tri četvrtine ukupne potrošnje fosfora u EU. Ukupna potrošnja u 2023. iznosila je 900 hiljada tona, što takođe predstavlja pad u odnosu na godinu ranije.

Usporedbom zemalja kroz razdoblje od 2017. do 2023. godine jasno se vidi opći trend smanjenja potrošnje. Njemačka je primjer zemlje s izrazitim padom s gotovo 1,65 miliona tona u 2017. na manje od milion tona u 2023. godini. Suprotno tome, Rumunija bilježi snažan rast: s 344 hiljade tona 2017. na preko 463 hiljade tona u 2023., što ukazuje na intenziviranje poljoprivredne aktivnosti.

Hrvatska se tokom navedenog razdoblja svrstava među zemlje s nižom potrošnjom mineralnih gnojiva. Najveća potrošnja zabilježena je 2022. godine kada je utrošeno nešto više od 102 hiljade tona, dok je u 2023. ta brojka iznosila oko 86.800 tona.

Koliko se mineralnog gnojiva trošilo u BiH?

I u našoj zemlji došlo je do pada potrošnje. Iako za Bosnu i Hercegovinu nema javno dostupnog podatka o ukupnim količinama, FAO objavljuje potrošnju mineralnih gnojiva po jedinici površine, pa je tako u BiH 2022. godine utrošeno 59,3 kilograma po hektaru obradivog zemljišta. Pad je to naspram 2013. godine kada se u našoj zemlji trošilo 91,6 mineralnog gnojiva po ha.

Ovi podaci, navode iz Eurostata, pokazuju da se Evropska unija kreće prema održivijem modelu poljoprivrede što je i cilj aktualne Zajedničke poljoprivredne politike, s naglaskom na smanjenje upotrebe hemijskih sredstava. I dok vodeće članice i dalje troše najviše, sve više zemalja pokazuje trend racionalnijeg i odgovornijeg korištenja mineralnih gnojiva.