Na svaku marku izvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, BiH uveze oko 4,5 KM

Na svaku konvertibilnu marku izvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, Bosna i Hercegovina uveze robe u vrijednosti od 4 do 4,5 KM. Na ovaj zabrinjavajući disbalans vanjskotrgovinske razmjene, upozorio je Zdravko Mainković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske BiH, na stručnom skupu pod nazivom "Svi akteri prehrambenog sektora na jednom mjestu", koji je održan u Bijeljini, u organizaciji Udruženja "Semberski poljoprivrednik" i Grada Bijeljina.

Mali broj zasijanih površina

Pred okupljenim predstavnicicima relevantnih institucija, stručne i akademske zajednice, kao i brojnim privrednicima iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, Mainković je ukazao i na činjenicu da BiH ima izuzetno mali broj zasijanih poljoprivrednih površina.

Istakao je, kako je prehrambena industrija, zajedno sa poljoprivredom, ključna za stabilnost i sigurnost snabdijevanja stanovništva, što se naročito pokazalo tokom pandemije Covid-19. Tada su, kako je naveo, lako bili narušeni globalni lanci snabdijevanja, što je dodatno naglasilo važnost razvoja domaćih kapaciteta i povezanih lanaca vrijednosti između primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije.

Zatražene hitne mjere nadzora i kontrole na granicama zbog slinavke i šapa

"Povećanje domaće proizvodnje i kreiranje povoljnijih uslova za poslovanje doprinijelo bi jačanju ovog sektora, a time i poboljšanju ukupnog vanjskotrgovinskog bilansa zemlje" poručio je potpredsjednik VTK BiH.

Uvođenja CBAM mehanizma

U obraćanju se osvrnuo i na aktuelne izazove zelene tranzicije, posebno u kontekstu uvođenja CBAM mehanizma (Mehanizam za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida). Naglasio je važnost pravovremene edukacije i pripreme domaćih kompanija, iako trenutno poljoprivredno-prehrambeni sektor još nije direktno obuhvaćen ovim mehanizmom. Kako je istakao, upravo pravovremena priprema može predstavljati ključnu prednost za bh. privredu u narednim godinama.

Kompanije iz sektora izražavaju stav da bi najefikasnije rješenje bilo uvođenje nacionalnog sistema oporezivanja emisija, koji bi omogućio bolju predvidivost i lakšu integraciju u evropske mehanizme zaštite životne sredine.

Stručni skup u Bijeljini je još jednom potvrdio potrebu za jačanjem saradnje svih aktera prehrambenog lanca, unapređenjem politika i mjera podrške sektoru, kao i značajem informisanja i pripreme za nadolazeće regulatorne promjene u kontekstu evropskih integracija.