Na Staroj planini pravi se hljeb na način star 7.000 godina

Muzejska savjetnica Narodnog muzeja iz Beograda Biljana Đorđević, koja već desetak godina dolazi u Gostušu (susjedna Srbija, op.ur.), poznatu kao "kameno selo" kaže da je riječ o postupku izrade hljeba za koga postoje dokazi da je star najmanje 7.000 godina. 

Stručnjaci beogradskog Narodnog muzeja, s kolegama iz Fondacije "Arhitekta Aleksandar Radović" iz Niša koji već desetak godina proučavaju običaje na Staroj planini, predložiće da izrada "ženskog hljeba" u crepulji uđe u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa.

Postupak pravljenja hljeba iz doba neolita 

Đorđević je rekla da od 2009. godine dolazi u Gostušu i proučava izradu hljeba u ženskoj crepulji. Ženskoj zbog toga što se vjekovima unazad ovim poslom bave isključivo žene, nikako muškarci. Ona je, kako je dalje pojasnila, izuzetno interesantna za njena istraživanja jer je način na koji su žene na cijeloj Staroj planini pripremale, a i sada ponekad pripremaju hljeb - izuzetno arhaičan. 

Kako najstarije crepulje potiču iz neolita, može se reći da je ovaj postupak star bar 7.000 godina. Đorđević napominje da nažalost malo žena danas zna da priprema hleb na ovaj način. "Mi pokušavamo da to prezentovanjem mladim naraštajima spasimo od nestanka. I ne samo to, već i da izrada ženskih crepulja na Staroj planini uđe u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa kao još jedan bitan element", kaže Đorđevićeva, a prenose Večernje novosti. 

Ovaj postupak podrazumijeva da se prvo od blata, koje se miješa s kučinom, pravi posuda za pečenje koja se peče u ognjištu, nakon čega se u nju stavlja umiješeno tijesto koje se odmah prekriva žarom sa ognjišta. Crepulja u kojoj se peče hljeb, a koja se i sama peče u ognjištu, naziva se u ovom selu i "ženskom crepuljom", jer po drevnim običajima, samo žene mogu da pripremaju hljeb na ovakav način i to isključivo neparan broj žena, a crepulja se na kraju, prije pečenja, "dekoriše" krstom.