Na domaćem tržištu nije dovoljan samo Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi?

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora je na 23. sjednici raspravio konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom kojim se u bitnome proširuje obuhvat tih praksi, sa 33 na čak 44, kao i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivredi te onih o uzgoju domaćih životinja i vodama.

Sad se preciznije propisuju pravila vezana uz obvezu sklapanja pisanog ugovora između kupca i dobavljača, proširuje obuhvat adresata primjene zakona, te se obuhvaćaju svi trgovci s prometom iznad 15 milijuna kuna, definiraju se tržišno osjetljivi poljoprivredno prehrambeni proizvodi, razrađuju postupanja vezana uz nenajavljene kontrole i osigurava se snažnija zaštita prijavitelja nepoštenih trgovačkih praksi, kazala je uvodno predsjednica Odbora Marijana Petir.  

Predatorske cijene iz uvoza uništavaju domaću proizvodnju   

Prema njezinim riječima, nepoštena trgovačka praksa jedan od najozbiljnijih problema s kojim se suočavaju poljoprivrednici diljem Europe, pa tako i Hrvatske. Podsjetila je da je Hrvatska među prvima u EU donijela Zakon o njihovu suzbijanju i da se među prvima usklađujemo s odredbama europske direktive, te proširujemo obuhvat što je jasan znak da je problem prepoznat i da ga želimo riješiti.

Upozorila je da se to sasvim sigurno neće dogoditi preko noći niti je riječ o laganom procesu, imajući u vidu da je Hrvatska dio zajedničkog europskog tržišta, pa se onda cijene koje su po svom učinku dampinške, tako ne tretiraju ako proizvod dolazi iz EU. "Dok se za utvrđivanje predatorskih cijena traže toliko zahtjevni dokazi da je na razini cijele EU pokrenuto tek nekoliko postupaka", upozorila je.

Međutim, predstavljajući izmjene i dopune ovoga zakona, državni tajnik Tugomir Majdak je kazao da su dampinške i predatorske cijene regulirane drugim propisima te da se prodaja proizvoda po takvim cijenama iz tog razloga ovim zakonom neće propisati kao nepoštena trgovačka praksa. Dodao je da se uvode nenajavljene kontrole trgovaca od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), iako je glavni cilj zakona odvraćanje od takvih praksi.

Otkupljivači mandarina boje se drastičnih kazni     

Petir je zbunjujućim ocijenila obrazloženje predlagatelja Zakona da se kao nepoštena ne može odrediti prodaja proizvoda po cijenama nižim od proizvođačkih jer ne postoji matematički model niti metodologija kojom bi se ta cijena izračunala. U Hrvatskoj te kalkulacije radi Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede odnosno bivša savjetodavna služba, a na razini EU postoje posebni opservatoriji za mlijeko, meso, žitarice, voće, povrće i vino, koji objavljuju usporedne podatke cijena država članica u EU.

Osim toga i Državni zavod za statistiku (DZS) objavljuje prosječne proizvođačke cijene iz istraživanja otkupa i prodaje koje se računaju na temelju prikupljenih podataka o količini i vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, kazala je Petir.

Direktorica otkupnog centra u Dolini Neretve Katarina Taslak, istaknula je da nenajavljena kontrola na temelju anonimne prijave, odnosno pečaćenje trgovina tijekom te kontrole, što može potrajati dan ili dva, krši ustavno pravo poduzetničkih sloboda. Dodala je da mandarina, zbog kalibriranja, nije gotov proizvod. S tim se nije složio predstavnik Neretvanske mladeži Željko Bjeliš, koji drži da je važno što će zakon stupiti na snagu 1. rujna, kako bi se njime obuhvatila njihova cjelokupna sezona.  

Kako se čulo, otkupna cijena mandarine treba biti javna, ali ne fiksno određena, već tržišna. Uz to, kako se 70 posto mandarine izvozi, otkupljivači se boje da će izgubiti izvozna tržišta, koja će preuzeti Španjolska i Turska. Osim toga, drakonske kazne, pet milijuna kuna za pravne, a za fizičke osobe dva i pol milijuna kuna, dovest će do toga da je lakše uvoziti nego otkupljivati domaću robu, istaknula je Taslak.   

Kuterovac: Njemačkoj ne možemo ni pokloniti naše svinje  

Predsjednik Udruge proizvođača svinja Hrvatske Krešimir Kuterovac upozorio je da se na naše tržište, što nije pošteno, uvoze proizvodi iz EU-a i regije ispod tržišnih cijena, koje su predatorske, što je moguće samo u Hrvatskoj. Dodao je da su naši svinjogojci spremni na konkurenciju, ali po fer tržišnim odnosima. Kako bi skrenuli pozornost na ovaj problem, htjeli su, kaže, pokloniti njemačkim trgovačkim lancima naše svinje, ali u tome nisu uspjeli jer se radi o zemlji koja jako štiti domaću proizvodnju, koje ima 150 posto od svojih potreba, dok mi imamo manjak od 50 posto svinjskog mesa.

Petir je istaknula da je točno da na EU razini nije propisana zajednička minimalna cijena poljoprivrednih proizvoda, ali je podsjetila da postoje tržišne mjere koje propisuje Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) kako bi se pomoglo poljoprivrednicima. Europska komisija uspostavila je i sustav monitoringa cijena poljoprivrednih proizvoda koje se objavljuju mjesečno. Drži da je važno da kroz programiranje koje nam slijedi za korištenje gotovo pet milijardi eura osiguranih u EU proračunu, uvrstimo ove mjere kako bi zaštitili domaću proizvodnju i ispunili ciljeve iz strategije "Od polja do stola" i "Zelenog plana".

Banka hrane i peludni atlas    

Pomoćnik ministrice Zdravko Barać je najavio osnivanje četiri velika regionalna centra za prihvaćanje donirane hrane, te plan da se iduće godine postigne značajan rezultat u ustroju banke hrane.

S druge strane, med na tržištu i njegovo patvorenje, izazvao je raspravu između saborskih zastupnika i predstavnika Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS). Zakonodavac drži da će uspostavom domaćeg peludnog atlasa uvesti više reda u selenje pčelinjih matica, što od iduće godine regulira i EU direktiva, a sve kako bi se zaustavilo širenje bolesti.