Na bivšem kopu niklo moderno gazdinstvo: Miralem Emkić pokrenuo poljoprivrednu proizvodnju

Na nekadašnjem površinskom kopu Šićki Brod Rudnika "Kreka", zemlja ponovo daje plod. Ne zbog uglja, već zahvaljujući čovjeku koji je nedavno ušao u poljoprivrednu priču, i pokrenuo ozbiljnu proizvodnju.

Početkom juna zvanično je otvorena firma "Hemion", mješovito poljoprivredno-stočarsko gazdinstvo u Gornjim Dubravama nadomak Živinica, koje je u zakup uzelo 2.000 dunuma nekada rudarskih površina i privela ih proizvodnji hrane.

Proizvodnja krenula

Planovi koje vlasnik Miralem Emkić ima, tek počinju pokazivati pravi potencijal. U prvoj proizvodnoj sezoni slika izgleda ovako: 400 dunuma krompira, 1.200 dunuma pod kukuruzom, 150 dunuma pod lucerkom, 20 dunuma pod lubenicom, te dva plastenika po 600 m² sa paprikom i paradajzom.

"Inače se bavim hemijom, radim proizvodnju deterdženata i sredstava za čišćenje već deset godina, a ovo, kako bih rekao, ja sam se od poljoprivrede školovao", odgovara nam Emkić, na pitanje šta je kumovalo ulasku u poljoprivredu, jer nužda nije.

Poljoprivredne poslove voli, pa dodaje kako se nakon redovnog posla uputi na gazdinstvo gdje ostaje i do kasno noću.

Fabrika za preradu krompira - već krajem godine?

Jedan od ambicioznijih ciljeva je i otvaranje pogona za preradu krompira. Kako nam kaže osnivač firme, planovi nisu daleka budućnost.

"Do kraja godine želimo riješiti objekat za preradu. Zasadili smo sada 15 sorti, cilj je odabrati najbolju po kvalitetu, raditi certificirano sjeme i imati svoju sirovinu. Mi želimo hranu, ne samo sirovinu za prodaju", navodi Emkić, dodavši i da ima u planu osnivanje zadrugarske proizvodnje, a od kooperanata će tražiti obaveznu analizu zemljišta i postupanje po uputama agronoma iz "Hemiona".

A agronom je ovdje već zaposlen. Po uputama struke se sve i odvija. Gazdinstvo je od početka zasnovano na sistemskom pristupu. Svaka parcela je analizirana i pripremljena po standardima.

"Zemljište je bilo u šiblju, rastinju. Danas imamo akumulacije, sistem navodnjavanja, pumpe, raspršivače tako da u jednom danu zalijemo 2-3 hektara i onda sistem premještamo na drugu parcelu", objašnjava naš sagovornik.

Prvi plodovi ranog krompira sorte: Sanibel, Carrea, Arizona prispijevaju i počeli su sa njegovim vađenjenjem i slanjem u dalju prodaju. Očekuju i prve plodove paradajza Rally F1.

Na upit o plasmanu, kaže da cijena diktirana od strane nekih tržnih centara nije prihvatljiva. "Nude 0,68 KM za mladi krompir. Međutim, kod nas nije mladi krompir, nego rani, koji smo kasnije posijali. Radije ću ga ostaviti u zemlji i iskoristiti za ishranu stoke. Ispod 0,90 KM ne ide. Već smo dogovorili prve količine za prodaju", precizira, dodavši kako je u usjeve dosta uloženo, posebno u zaštitna sredstva sa zelene liste.

Uskoro će nabaviti i pakirnicu za kasne sorte krompira, koje će plasirati u pakiranjima od po 5 kg sa vlastitom etiketom i logom, a upravo ovu proizvodnju planiraju razvijati sa lokalnim zajednicama.

Farma u nastajanju

Uz sve to, u pripremi je i stočni kompleks kapaciteta 500 grla goveda, a dio zemljišta na kojem nije završena rekultivacija planiran je za pašu crnog angusa.

U štalu uskoro stižu prve životinje. U planu je tov junadi do 500 grla, odnosno 150 u turnusu, a paralelno i sistem krava-tele sa crnim angusom.

"Za tov još uvijek razmatramo koju rasu, čekamo mišljenje veterinara, koji također uskoro dolazi kao zaposlenik gazdinstva", navodi Emkić.

Djetelina je ovdje već balirana i spremna za stoku, prvi dio, slijedeća je pšenica.

Lubenica iz entuzijazma

Lubenice su posađene na 2,5 hektara, i to više iz ljubavi nego plana. Blizina izvora i folijska proizvodnja daju odlične rezultate, ali izazovi ne izostaju.

"Lubenice je bila avantura, ali racionalna, jer jezero je 15 metara od livade, imamo sve moguće uvjete, jedino smo morali dodati malo više stajnjaka na toj parceli, urađena je folija, zasađena lubenica, koja izuzetno dobro napreduje", kaže Emkić.

Većinu poslova oko sadnje lubenice završili su angažirajući firmu za uslužne djelatnosti. Troškovi su, navodi, isti. Iako je radnike teško naći, danas je na gazdinstvu najmanje 20 ljudi angažirano, svakog dana.

Vlastita investicija

Za sve navedeno, jasno je, potrebna su velika ulaganja. Kompletna investicija je iz vlastitih sredstava. Prema riječima našeg sagovornika, svaki posao je identičan - ili pravili robote, ili proizvodili krompir, nema velike razlike.

"Ima ekonomska opravdanost koja je najbitnija i volja i entuzijazam da zna i da vjeruje u to što radi."

Uvjeren je kaže da će uspjeti u svom naumu. Otvoreno kazuje i da imamo sistemski problem, odnosno da je mnogo državnog zemljišta dato u zakup ljudima koji je na neki način zloupotrebljavaju, jer obrađuju samo dio, a ostatak puštaju da zarasta.

"Njima nije bitan ni rod, ni prinos, ni hrana, bitan im je poticaj. Sve vrijeme govorim, ko god se uzda u poticaj, ne treba da se bavi ovim poslom", zaključuje Emkić.

Inače ovo gazdinstvo je potpisalo i ugovor o saradnji sa Tehnološkim fakultetom Univerziteta u Tuzli čiji studenti Agronomije ovdje obavljaju praksu, dok Ekološko inženjerstvo radi monitoring voda, zemljišta kako ne bi došlo do poremećaja prilikom gnojidbe. Također, uspostavljena je saradnja sa Poljoprivrednim institutom Osjek i Poljoprivrednim institutom Novi Sad.

Nadaju se da će poljoprivredu na području Tuzlanskog kantona izdignuti na veći nivo, te da će svojim trudom i radom pokazati da TK može biti neovisan o drugima, kada je riječ o hrani.