MMA ne u ringu, već na selu: Kako su agropreduzetnici pokrenuli promjene?

Pod simboličnim skraćenim nazivom MMA, Mreža mladih agropreduzetnika, već dvije i po godine bori se za bolji položaj u seoskim područjima. Udruženi, njih skoro 300 članova, zajedno se eudukuju, povezuju s institucijama i lokalnim zajednicama i uče pojedince da je važan njihov angažman i van vlastitog imanja.

Osnivač je Petar Nikolić, doktorant na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i rukovodilac Centra izvrsnosti u poljoprivredi, koji ističe da je sve počelo iz potrebe za povezivanjem i zajedničkim učenjem.

"U godinama 2022. i 2023. implementirali smo projekat Agropreduzetnik, sa idejom da okupimo mlade inženjere poljoprivrede iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, da se zajedno edukujemo i dovedemo predavače iz regiona i svijeta, kako bismo vidjeli šta je to aktuelno u savremenoj poljoprivredi", kaže Nikolić.

Tokom projekta organizirane su tri radionice, s više desetina učesnika što je, kako navodi, otkrilo ogroman potencijal i energiju među mladim ljudima. Na završnoj aktivnosti projekta održali su skupštinu i osnovali udruženje - Mrežu mladih agropreduzetnika.

Od ideje do respektabilnog udruženja

Iako je inicijalna ideja bila djelovanje na nivou cijele BiH, praksa je pokazala da je najveći odziv ipak bio u Republici Srpskoj, gdje danas uglavnom i sprovode svoje aktivnosti. Uspostavili su saradnju sa Jedinicom za koordinaciju poljoprivrednih projekata i kroz IFAD projekat dobili sredstva za kampanje širom Republike Srpske. Posebnost MMA je u raznolikosti članstva. Pored poljoprivrednih proizvođača i agronoma, MMA čine i ekonomisti, psiholozi, arhitekte i drugi stručnjaci.

"Svi ti ljudi daju poseban pečat svemu što radimo. To nije samo poljoprivreda, to je šira priča o selu i zajednici", ističe Nikolić.

Jedna od trenutno najvažnijih aktivnosti odnosi se na program dodjele zapuštenog zemljišta u svojini Republike Srpske mladim poljoprivrednim proizvođačima.

"Od samih proizvođača smo dobili jasnu poruku, nemaju dovoljno zemljišta da šire proizvodnju, a mladi koji žele da uđu u poljoprivredu često nemaju nikakvu šansu jer je većina obradivog zemljišta pod koncesijama i zakupom", kaže Nikolić.

Zbog toga je Mreža zagovarala program identifikacije zapuštenih parcela i njihovo stavljanje u funkciju. "U prvih 19 opština identifikovano je oko 10.000 hektara zapuštenog zemljišta. Očekujemo da će uskoro biti objavljen program prema kojem će mladi moći da dobiju to zemljište u zakup na period od 12 do 20 godina, uz subvencije od nekoliko hiljada maraka za njegovo privođenje namjeni", pojašnjava on.

Pronatalitetne mjere kao dio agrarne politike

Prema najavama, pravilnikom o poticajima od 2026. godine bit će rezervisana posebna sredstva isključivo za proizvođače mlađe od 40 godina. MMA je otišla i korak dalje, zagovarajući uvođenje pronatalitetnih elemenata u mjere podrške poljoprivredi i selu.

"Uspjeli smo da izmijenimo pravilnik o davanju zemljišta u zakup, tako da se sada, pored mladosti, favorizuje i broj djece u porodici", naglašava Nikolić.

Dodaje da je to pravac u kojem treba ići i ubuduće. "Ako ne bude djece, sela će nam nestati. Zato smatram da poljoprivredna gazdinstva treba posmatrati i iz ugla broja članova domaćinstva."

Bottom-up pristup

Sve njihove inicijative zasnovane su na pristupu bottom-up (odozdo prema gore), gdje farmeri, mještani, proizvođači ili zajednice prvo kažu šta im treba, a tek onda se na osnovu toga kreiraju mjere, politike, projekti ili zakoni.

"Prvo osluškujemo šta muči mlade poljoprivrednike. Zemljište, početni kapital i podrška – to su bili njihovi prioriteti. I ne samo stručna, već i psihološka i društvena podrška, da znaju da nisu sami", kaže Nikolić.

Prema njegovim riječima, upravo taj socijalni kapital često je ključan. "Kada poznajete ljude, lakše dolazite do informacija i pomažete jedni drugima. Sve čime se bavimo kandiduju sami članovi mreže."

Planovi za 2026. godinu

U godini pred nama MMA planira nastavak programa dodjele zemljišta, kao i organizaciju konferencije mladih u poljoprivredi, koja bi trebala biti održana u septembru u Šekovićima.

"Okupljeni oko ideje ‘Sela Republike Srpske - moje mjesto za život’, nastavićemo da zagovaramo pronatalitetne mjere i da podstičemo mlade na zajednički rad na unapređenju života u selima", kaže Nikolić.

U fokusu će biti i jačanje saradnje sa lokalnim zajednicama, ali i regionalno i evropsko umrežavanje. Navode kako imaju dobru saradnju sa mladima u Srbiji, a MMA je član i Evropskog vijeća mladih poljoprivrednika i već su bili na sastanku u Briselu. Problemi mladih na selu kod nas, kako kaže naš sagovornik, vrlo su slični onima u EU.

Na kraju, naglašava da je krajnji cilj institucionalizacija svih inicijativa.

"Ne želimo da jačamo NVO sektor radi njega samog, već da ono što zagovaramo postane sistemsko rješenje. Fokus državnih politika mora biti na mladim ljudima koji su ostali na selu i žele da rade – na sebi i na svom okruženju", zaključuje Nikolić.