Pretraga tekstova
Nikola je dobio podršku za pokretanje bravarsko-zanatske radionice za proizvodnju, reparaciju i popravku poljoprivrednih mašina i prateće mehanizacije.
Pokrenuti vlastiti posao, ostati na selu i živjeti od onoga što voli, san je Nikole Kojića iz Velike Sočanice kod Dervente, a koji će uskoro i ostvariti. On jedan je od 13 mladih iz Republike Srpske koji će zahvaljujući programu "Moj biznis na selu", dobiti novčanu podršku Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS.
Sredstva će iskoristiti za pokretanje bravarsko-zanatske radionice za proizvodnju, reparaciju i popravku poljoprivrednih mašina i prateće mehanizacije.
Projekat ima za cilj da podrži mlade koji žele da ostanu na selu i rade, što se poklapama i sa željama Kojića, koji vjeruje da će zaživjeti njegova zanatska radnja.
"Sigurno da mi je ova podrška velika olakšica da ispunim svoje želje i ostavarim zacrtane planove. Svakako sam imao u planu da osnujem svoju zanatsku radnju, ali za obim posla koji iziskuje takav poslovni poduhvat nedostajao mi je profesionalniji, odnosno brži alat, što će mi ovaj projekat obezbijediti", rekao je Kojić
Za početak bi u svojoj radionici se bavio reparacijom mehanizacije, imajući u vidu da je dosta starih mašina u poljima.
"Ideja mi je da se bavim reparacijom priključaka i popravkom poljoprivredne mehanizacije zbog mogućnosti da izlazim na teren. Nastojaću da u narednim koracima planiram ozbiljniju proizvodnju mješaonica za stočnu hranu, mrvilica za kukuruz, traktorskih prikolica i svega onog što naši domaćini koriste u poljima", naveo je Kojić.
Podsjećamo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u prvom krugu izabralo 13 biznis planova za finansiranje, dok je 22 kandidata upućeno na dalje konsultacije i doradu ideja.
Javni poziv odnosio se na dodjelu bespovratnih sredstava nezaposlenim mladima od 18 do 40 godina za pokretanje i vođenje biznisa u ruralnom području.
Tagovi
Vlastiti posao Nikola Kojić Zanatska radionica Popravka poljoprivrednih mašina Brži alat
Autor
Više [+]
Dugogodišnji novinar i TV voditelj iz Dervente. Uređivao je i vodio emisiju o poljoprivredi na jednoj lokalnoj televiziji.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Miljan Erbez
prije 1 mjesec
Prava odluka!